Pravni portal ingbiro.com
Vaš osobni pravni savjetnik

Više

Najpouzdanija baza propisa
Mi pratimo zakonodavstvo već 60 godina

Više

Jedinstvena baza sudske prakse
Izabrala stručna redakcija sudaca VSRH

Više

Više od 4000 stručnih i znanstvenih članaka
Odgovori na aktualna i vječna pravna pitanja

Više

Posebna ponuda: Uštedite 750 kn!
ingbiro.com 0-24 / 365 dana / 9 kn dnevno

Pretplatite se

Zakonodavstvo na dodir prsta

Najveći portal pročišćenih i povezanih pravnih informacija: od važećih propisa i sudskih odluka RH i EU, pročišćenih tekstova zakona do stručno-znanstvenih članaka i korisnih pravnih sadržaja. ...više

Kako koristiti Pravni portal ingbiro.com    

Postanite korisnik

Najbolji način da se uvjerite u prednost korištenja više od 1 600 000 provjerenih, ažuriranih i povezanih pravnih sadržaja jest da sami probate koristiti Pravni portal ingbiro.com. Zatražite probnu lozinku!

Postanite korisnik Pravnog portala ingbiro.com

Prijava

    Zaštićeno... Prijavite se!

Odabir urednika - na dan 17.8.2018.

Sudska praksa

Osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini ne može se zasnovati za tražbinu u iznosu manjem od 20.000,00 kuna.

Pravomoćna presuda kaznenog suda o oduzimanju imovinske koristi stečene kaznenim djelom je ovršna isprava podobna za ovrhu ako su u njoj naznačeni ovrhovoditelj i ovršenik te predmet, vrsta, opseg i ispunjenje obveze.

Da bi privatna isprava koju je javni bilježnik potvrdio (solemnizirao) imala učinke ovršnog javnobilježničkog akta, moraju biti kumulativno ispunjene tri pretpostavke:
1. u privatnoj ispravi mora biti utvrđena određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi,
2. privatna isprava mora sadržavati izjavu obveznika (dužnika) da se na temelju tog akta može, radi ostvarenja dužne činidbe, nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti prisilno izvršenje, ili takvu izjavu koju je uz pristanak stranaka u ispravu unio javni bilježnik prilikom ovjere potpisa dužnika,
3. potpis dužnika na privatnoj ispravi mora biti javnobilježnički ovjeren.

Dokaz vještačenjem mora biti izveden na način koji jamči strankama u postupku poštovanje načela jednakosti oružja. Naime, konvencijsko pravo pristupa na pošteno suđenje obuhvaća ne samo sudove, već i vještake.

Kada sud nije odlučio o objektivnoj preinaci tužbe nakon ukidanja prethodne prvostupanjske presude, riječ je o povredi odredaba parničnog postupka koja nije utjecala na pravilnost i zakonitost presude, pod pretpostavkom da je preinaka tužbe inače dopuštena.

e-HPR

Đuras Ivana
Granice slobode izražavanja - zakonski okviri i praksa
Lakši pristup informacijama zbog sveopće tehnologizacije i ubrzanja protoka tih informacija na području medijske kulture pojačava jamstvo slobode mišljenja i izražavanja misli, što prije svega jamči Ustav Republike Hrvatske, a potom i mjerodavno zakonodavstvo. No s druge strane, ta sloboda nameće pravosudnom sustavu obvezu postavljanja jasnih granica između tih sloboda, s jedne strane, i negativne, uvredljive ili mrziteljske artikulacije u tim istim medijima, s druge strane. Budući da je tehnologija po prirodi stvari uvijek ispred zakonodavstva i sudske prakse, propisi de lege lata moraju biti precizni, a sudska praksa konzistentna, kako bi osigurala garantnu funkciju pravne sigurnosti i predvidljivosti. U članku su izneseni neki primjeri iz prakse Europskog suda za ljudska prava u predmetima u kojima je ocjenjivana poštena ravnoteža između relevantnih sukobljenih interesa i prikazana je korelacija između postignuća opravdanja “snažne društvene potrebe” stavljanja zaštite osobnog prava pojedinca iznad prava podnositelja zahtjeva na slobodu izražavanja, bilo u kontekstu građanske zabrane bilo u kontekstu kaznene prijave ili novčanog odštetnog zahtjeva.
Ključne riječi: sloboda govora, govor mržnje, mediji, tisak, izražavanje.

Brzi linkovi

Izdvojeno