svibanj
2019
Težak-Škrbina Vesna
Zastara tražbina koje proizlaze iz pružanja usluge kabelske televizije
Institut zastare nije u hrvatskom pravnom sustavu uređen jednim jedinstvenim zakonom. Njegov središnji dio, onaj koji se odnosi na zastaru obvezno-pravnih zahtjeva uređen je odredbama Zakona o obveznim odnosima, a propise o zastari sadrže i brojni posebni zakoni.
Ključne riječi: zastara, kabelska televizija, sudska praksa, trogodišnji zastarni rok, Zakon o obveznim odnosima.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
svibanj
2019
Jelušić Damir
Posebni zastarni rokovi za naknadu štete po Zakonu o obveznim odnosima
U predmetnom ćemo stručnom radu, koristeći se u pravnoj argumentaciji i prezentaciji primjerima iz relevantne vrhovnosudske judikature, prikazati obveznopravni institut zastare potraživanja kroz prizmu posebnih zakonskih zastarnih rokova za naknadu štete nalazećih u Zakonu o obveznim odnosima. Posrijedi su tri posebna zastarna materijalna roka, trogodišnji subjektivni, petogodišnji objektivni i privilegirani zastarni rok za naknadu štete koji se primjenjuje u slučajevima kada je šteta oštećeniku pričinjena učinom kaznenog djela. Dakle, u ovom se radu, radi prostorne limitiranosti, nećemo baviti inim zastarnim institutima poput, primjerice, prekida i zastoja zastarijevanja, kao ni posebnim rokovima za naknadu štete reguliranima posebnim odnosno specijalnim propisima.
Ključne riječi: naknada štete, zastarni rokovi, subjektivni rok, objektivni rok, privilegirani rok, sudska praksa.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
svibanj
2019
Bodul Dejan
Stečajna regulativa i državni intervencionizam
Posljednjih godina nedosljedna državna politika zemalja članica EU (i šire) kreće se od proklamiranog liberalizma do ad hoc intervencionizma. Doktrinarne analize navode kako države pokušavaju ispuniti svoju očekivanu socijalnu i ekonomsko-političku funkciju spašavanjem infrastrukturnih gubitaša od likvidacijskog stečaja zadržavajući pritom one subjekte koji predstavljaju oslonac nacionalne politike razvoja. U tom smislu, ovaj rad ima namjeru ukazati na paradigme ovog odnosa pokušavajući pritom usmjeriti razmišljanja o tom problemu kroz stečajnu legislativu. Teza rada je tvrdnja kako modaliteti stečaja predstavljaju neophodni dio tržišne ekonomije osiguravajući sigurnost vjerovnicima, mogućnost oporavka subjekata s fi nancijskim poteškoćama te brže vraćanje blokiranih sredstava na tržište.
Ključne riječi: geneza rješenja, stečaj, intervencionizam, dileme.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
svibanj
2019
Đuras Ivana
Pretpostavka nedužnosti
Ustav Republike Hrvatske člankom 28. konstitucionalizira pretpostavku nedužnosti propisujući da je svatko nedužan i nitko ga ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja. Pretpostavku nedužnosti također propisuje članak 6. stavak 2. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i jedan je od elemenata poštenog kaznenog suđenja koje se impostira stavkom 1. istoga članka. U radu su prikazane ključne odluke Europskog suda za ljudska prava, kao i Ustavnog suda Republike Hrvatske, u kojima je ocjenjivana povreda prava okrivljenika u kaznenim postupcima da ga se ne smatra krivim prije pravomoćno i zakonito dovršenog sudskog postupka u kojem je njegova krivnja utvrđivana. Pretpostavka nedužnosti može biti u određenim okolnostima povrijeđena i u drugim, srodnim postupcima, pa i u upravnom sporu, ako bi tijelo koje odlučuje o nekom pravu okrivljenika postupak započelo s prethodno stvorenom zamisli da je okrivljenik počinio kazneno djelo za koje je optužen. Osobita pozornost u sudskoj praksi posvećena je izjavama za javnost visokopozicioniranih državnih i javnih dužnosnika i službenika o krivnji pojedine osobe protiv koje je kazneni postupak još u tijeku ili je donesena nepravomoćna ili oslobađajuća presuda.
Ključne riječi: krivnja, nedužnost, pretpostavka, izjava visokog dužnosnika.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
svibanj
2019
Zlatović Dragan
Neke posebnosti sudskih postupaka u sporovima radi zaštite intelektualnog vlasništva od nepoštenog trgovanja – rokovi za podnošenje tužbe, sudska nadležnost i hitnost postupka prema Zakonu o trgovini i novom Zakonu o žigu
U pogledu zahtjeva za popravljanje štete u slučaju nelojalne konkurencije (nepoštenog trgovanja, nelojalne utakmice, nepoštenog tržišnog natjecanja) u Zakonu o trgovini propisan je poseban složeni zastarni rok. Tako prema odredbi čl. 65. st. 3. ZOT-u pravo na tužbu radi naknade štete zbog djela nelojalne utakmice zastarijeva protekom roka od jedne godine od dana kada je tužitelj saznao za djelo i počinitelja, a u najkasnije u roku od tri godine od dana izvršenja djela.
Ključne riječi: hitnost postupka, žig, nelojalna konkurencija, zastara, mjesna sudska nadležnost.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|