ožujak
2020
Učur Marinko Đ.
Snaga i rang propisa Međunarodne organizacije rada i pravne stečevine EU i VE – osnova nacionalnog radnog i socijalnog zakonodavstva
Prošlo je 100 godina (29. lipnja 1919.) od osnivanja i Ustava Međunarodne organizacije rada i njezinih prvih konvencija, što, uz univerzalna vrela radnoga (i socijalnog) prava, a kasnije i uz primarna i sekundarna vrela prava Europske unije i Vijeća Europe čini svojevrsnu kodifikaciju međunarodnoga radnog prava o slobodama i pravima na radu i u vezi s radom (ljudska prava, prava čovjeka) koja čine jedinstvo univerzalnih i prirodnih prava. To čini osnovu za donošenje propisa (“bivših” i “sadašnjih”) u radnopravnim i socijalnopravnim odnosima u svakoj državi-članici pa tako i u Republici Hrvatskoj. U ovome radu naglašava se potreba i obveza da nacionalno (heteronomno i autonomno) pravo u navedenim odnosima bude u skladu s normama prava Međunarodne organizacije rada, Europske unije i Vijeća Europe.
Ključne riječi: Međunarodna organizacija rada, pravna stečevine Europske unije i Vijeća Europe, nacionalno radno i socijalno zakonodavstvo; temelji i principi usklađenosti.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
ožujak
2020
Jelušić Damir
Novo normativno rješenje pitanja državne odgovornosti za naknadu štete pričinjene u obavljanju poslova državne uprave
Novim je Zakonom o sustavu državne uprave, koji je na snagu stupio 18. srpnja 2019., a koji derogira Zakon o sustavu državne uprave, na nov način normirano pitanje odgovornosti Republike Hrvatske odnosno države za štetu koju pravnim subjektima, fizičkim i pravnim osobama u obavljanju poslova državne uprave pričine tijela državne uprave. Stoga ćemo u ovom stručnom radu, prvo, podsjetiti odnosno prikazati na koji je način pitanje ove vrste državne odgovornosti za naknadu štete bilo riješeno do sada i prezentirati novo rješenje. Potom ćemo, drugo, na primjerima iz relevantne judikature demonstrirati što se smatra nezakonitim i nepravilnim radom tijela državne uprave i zatim, treće, ponešto reći o kriteriju po kojem država odgovara za ovu vrstu štete. Konačno, četvrto, individualizirat ćemo pretpostavke čija je egzistentnost in cumulo potrebna za nastanak predmetne izvanugovorne obveze države spram oštećenika.
Ključne riječi: sustav državne uprave, odgovornost države za štetu, naknada štete, objektivna odgovornost, sudska praksa.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
ožujak
2020
Štaba Romina
Neke dvojbe glede ništetnosti ugovora o javnoj nabavi u korelaciji s europskim pravom
Temelj gospodarskog rasta svake države je transparentna i učinkovita javna nabava koja potiče tržišno natjecanje. Pravo na pošteno suđenje zajamčeno člankom 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda odnosi se i na postupke javne nabave, dok članak 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima također jamči pravo na pošteno suđenje i pravo na djelotvoran pravni lijek. Jedan od aspekata prava na pošteno suđenje jest i pravo na pravnu sigurnost. Egzistiranje pravne sigurnosti u određenoj državi važan je aspekt i prilikom donošenja odluke glede pokretanja investicija u toj državi. Proučavanjem propisa, pravne teorije, znanstvenih i stručnih radova te prakse Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, upravnih i građanskih sudova, ne može se doći do jednoznačnog odgovora tretira li se u Republici Hrvatskoj ugovor o javnoj nabavi kao ugovor upravnopravnog ili građanskopravnog tipa. Sama ta klasifikacija djeluje pravno irelevantno jer nije toliko odlučno koji će točno sud odlučivati o meritumu ništetnosti. Međutim, navedeno je bitno zbog rokova u kojima je dopušteno podnijeti tužbu radi isticanja ništetnosti, a koji rokovi su različiti u upravnopravnoj i građanskopravnoj domeni vezanoj uz ništetnost ugovora. Prema članku 322. hrvatskog Zakona o obveznim odnosima ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva je ništetan, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo. Zakonom o javnoj nabavi ništetnost je predviđena u dvije situacije: 1/ kada dođe do sklapanja ugovora o javnoj nabavi, kod projektnih natječaja i okvirnih sporazuma zbog sukoba interesa te 2/ u žalbenome postupku ako dođe do dogovora/sporazuma stranaka koji utječu ili bi mogli utjecati na ishod žalbenog postupka. U dijelu zakonskih odredbi glede sudske zaštite i građanskopravnih odredaba propisana je nadležnost tijela na način da u žalbenome postupku odlučuje Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, a u sljedećoj instanci je sudska zaštita osigurana kroz upravni spor. Što se pak tiče ništetnosti upravnog ugovora u okviru Zakona o upravnim sporovima, upravni spor se pred nadležnim upravnim sudom može pokrenuti nakon što je iscrpljena svaka druga zakonom propisana pravna zaštita, a na razloge ništavosti pojedinačne odluke i ništetnosti upravnog ugovora sud pazi po službenoj dužnosti. Rok za podnošenje tužbe iznosi 30 dana od dostave osporene pojedinačne odluke. U članku su prikazane dvije odluke Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave gdje je, primjerice, vidljivo da je ugovor sklopljen na temelju odluke o odabiru trgovačkog društva tretiran kao upravni ugovor, dok je u drugoj odluci izričito navedeno da ništetnost upravnog ugovora utvrđuje sud nadležan za upravne sporove na temelju tužbe stranke ili javnopravnog tijela. Potom je prikazana odluka Visokog upravnog suda Republike Hrvatske gdje je navedeno da se, unatoč tome što ugovori o javnoj nabavi imaju i obilježja upravnih ugovora, na njih se primjenjuju pravila građanskog prava. U europskome pravu, Direktiva 2007/66/EZ uvodi pojam neučinkovitosti ugovora o javnoj nabavi primjenom pojma “Ineffectiveness” čiji je cilj osiguranje pravne sigurnosti u vezi s odlukom javnog naručitelja i ugovornih subjekata te ukazuje da je potrebno utvrditi primjereni minimalni rok zastare za preispitivanje valjanosti pojedinog ugovora. Propisani su minimalni rokovi, subjektivni i objektivni, koje države članice moraju osigurati radi podnošenja zahtjeva u kojem se može inicirati pokretanje postupka radi utvrđenja nevaženja, odnosno prestanka ugovornog odnosa. Prikazan je i dio sudske prakse Suda Europske unije iz koje proizlazi zahtjev za učinkovitim pravnim sredstvima prema pravilima koja utvrđuju države članice, kao i propisivanje razumnih prekluzivnih rokova za podnošenje pravnog sredstva. Navedeno načelno zadovoljava zahtjev učinkovitosti koji proizlazi iz Direktive 89/665 jer predstavlja primjenu temeljnog načela pravne sigurnosti. Zaključuje se kako prekluzivni rokovi za isticanje ništetnosti ugovora o javnoj nabavi u hrvatskome pravu nisu propisani, ako se ugovor o javnoj nabavi tretira kao građanskopravni ugovor, a što onda narušava temeljno načelo pravne sigurnosti.
Ključne riječi: ništetnost, ugovor o javnoj nabavi, pravna sigurnost, nadležnost, Direktiva o pravnim lijekovima, eVigilo Ltd.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
ožujak
2020
Đuras Ivana
Ocjena opravdanosti istražnog zatvora
Standardi Europskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: ESLJP) inkorporirani u europsku judikaturu obvezatni su i primjenjuju se u praksi nacionalnih pravosudnih sustava država članica Europske unije, jednako kao i standardi utvrđeni u presudama u kojima je Republika Hrvatske bila tužena strana. ESLJP je načelnim stajalištima koja se odnose na opravdanost istražnog zatvora i njegovo trajanje, utvrđivanje postojanja onih osobitih i konkretnih razloga, odnosno istražnozatvorskih osnova potrebnih da bi boravak uhićene osobe u istražnom zatvoru bio zakonit, oživotvorio članak 5. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kojemu je imanentan članak 22. Ustava Republike Hrvatske. Konvencija također u članku 5. stavcima 2. do 5. precizno propisuje prava uhićene osobe koja su zajamčena i člancima 24., 25. i 29. Ustava Republike Hrvatske.
Ključne riječi: istražni zatvor, opravdanost, razmjernost, sloboda.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
ožujak
2020
Juras Damir
Prisila prema osobi koja obavlja poslove od javnog interesa ili u javnoj službi
Novelom Kaznenog zakona iz prosinca 2019., koja je stupila na snagu 1. siječnja 2020. godine, propisano je novo kazneno djelo prisile prema osobi koja obavlja poslove od javnog interesa ili u javnoj službi, čija svrha je osiguravanje nesmetanog obavljanja navedenih poslova. Iako za pojmove javnog interesa i javne službe postoje prijepori i različite definicije u pravnoj teoriji, zakonodavac ih je propustio definirati u Kaznenom zakonu. Osim prisilnog sprječavanja u obavljanju radnje, ovim kaznenim djelom ne sankcionira se prisiljavanje na poduzimanje radnje ili napad povezan s obavljenom radnjom. Zakonodavac je propisao kvalifikatorne oblike djela i razloge za oslobođenje počinitelja od kazne. U radu se daje i osvrt na odnos ovoga kaznenog djela i kaznenih djela prisile, prijetnje, različitih tjelesnih ozljeda te prisile prema službenoj osobi i zdravstvenom radniku.
Ključne riječi: javna služba, javni interes, kaznena djela protiv javnog reda, kazneno djelo, oslobođenje od kazne, prisila.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|