svibanj
2020
Jelušić Damir
Ovrha radi ostvarenja nenovčane tražbine izricanjem i prisilnom naplatom sudskih penala
Potraživanja ili tražbine se, među inim, prema kriteriju vrste dužnikove činidbe, dijele na novčane i nenovčane. Kada u nekom vjerovničko-dužničkom odnosu dužnik padne u zakašnjenje s ispunjenjem obveze odnosno namirenjem tražbine vjerovniku, uz iznos glavnice, duguje i iznos do dana namirenja potraživanja dospjelih zakonskih ili moratornih kamata. Dakle, zakonske su zatezne kamate obveznopravni instrument koji, nomen est omen, dužnika u zakašnjenju zatežu odnosno svojom ga stopom stimuliraju i motiviraju da što prije ispuni novčanu obvezu, s jedne strane, dok s druge strane vjerovniku pružaju novčanu satisfakciju odnosno zadovoljštinu zbog dužnikova neispunjenja obveze u roku. Kad, pak, u nekom vjerovničko-dužničkom odnosu dužnik padne u zakašnjenje s ispunjenjem neke nenovčane obveze, primjerice ne sruši neki zid, ne preda nekretninu u posjed ili ne publicira pravomoćnu sudsku presudu u paricijskom roku, vjerovniku na dispoziciji, uz druge načine ostvarenja nenovčanih tražbina, stoji i institut sudskih penala. Stoga ćemo u ovom stručnom radu prvo prezentirati normativni okvir kojim je navedeni institut reguliran, potom ćemo ga pravno prokomentirati i služeći se primjerima iz relevantne judikature, prikazati tijekom vremena od nje iznjedrene odgovore na neka sporna pitanja koja su se u praksi pojavila tijekom zakonske primjene, zatim ponešto reći o visini odnosno određivanju iznosa sudskih penala i, naposljetku, iznijeti neke de lege ferenda normativne prijedloge odnosno promišljanja.
Ključne riječi: ovrha, sudska praksa, nenovčane tražbine, sudski penali, Ovršni zakon
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
svibanj
2020
Filipović Hrvoje,
Šuvić Valentina
Povrede državne granice i incidenti
Autori u radu analiziraju institut povrede državne granice koji obuhvaća povrede državne granice, granične incidente i ostale povrede državne granice. U radu je korištena deskriptivna metoda u analizi zakonskih i podzakonskih izvora. Postupak za utvrđivanje povreda državne granice provodi se radi utvrđivanja okolnosti i uzroka zbog kojih je došlo do povrede državne granice i posljedica koje su pri tome nastale. Cilj rada je utvrditi razliku između povreda državne granice i incidenata te koje su implikacije u slučaju tih povreda za što su korištene studije slučaja koje vrlo jasno ukazuju na postojanje razlike.
Ključne riječi: povreda državne granice, granični incidenti, granična policija, nadzor državne granice.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
svibanj
2020
Šuler Iva
Smjernice Europske komisije za primjenu okvira za javnu nabavu u kriznoj situaciji uzrokovanoj bolešću COVID-19 (2020/C 108 I/01)
COVID-19 zdravstvena je kriza koja iziskuje brza i pametna rješenja te vještu prilagodbu na povećanu potražnju za sličnom robom i uslugama u vrijeme kad određeni lanci opskrbe nisu posve funkcionalni. Javni naručitelji u državama članicama glavni su akteri u nabavi većine te robe i usluga. Oni se moraju pobrinuti za dostupnost, među ostalim, osobne zaštitne opreme poput maski za lice i zaštitnih rukavica, medicinskih proizvoda, prije svega respiratora, drugih medicinskih potrepština te bolničke i informatičke infrastrukture. Na europskoj razini Komisija i države članice već su intenzivirale aktivnosti u tom području pokretanjem zajedničkih postupaka javne nabave za razne medicinske potrepštine. Kako bi svoju pomoć dodatno prilagodila kriznoj situaciji, Europska komisija donijela je Smjernice za primjenu okvira za javnu nabavu u kriznoj situaciji uzrokovanoj bolešću COVID-19 (2020/C 108 I/01). U Smjernicama Europska komisija objašnjava koje su mogućnosti i fleksibilnost dostupne u okviru EU-a za javnu nabavu kad je riječ o robi, uslugama i radovima koji su potrebni za suzbijanje krize.
Ključne riječi: javna nabava, Sud Europske unije, pandemija, krizna situacija, pregovarački postupak bez prethodne objave
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
svibanj
2020
Đuras Ivana
Zaštita ljudskih prava u vrijeme pandemije
Članak analizira temeljna ljudska prava i slobode kroz kategoriju dopuštenosti njihova ograničavanja, što je osobito značajno u vrijeme trenutno proglašene pandemije virusa SARS-COV-2 te prikaz odluka Ustavnog suda u pitanjima konkretnih ustavnih tužbi i rješenja donesenog u postupku ocjene suglasnosti s Ustavom određenih članaka Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (Narodne novine, br. 79/07, 113/08 i 43/09).
Ključne riječi: ljudska prava, ograničenje, izvanredno stanje, pandemija.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
svibanj
2020
Nakić Jakob, Bodul Dejan
Digitalizacija parničnog postupka (reforma načela ekonomičnosti?)
“Digitalizacija pravosuđa jedan od važnih koraka u reformi toga sustava.” Dražen Bošnjaković
Rad obrađuje trenutno aktualniju temu s područja građanskoga postupovnog prava. Dugotrajnost civilnih postupaka i povećan broj nagomilanih predmeta postali su najkonkretniji i najeklatantniji primjer disfunkcionalnosti sudskog sustava redovne građanskopravne zaštite. To je rezultiralo činjenicom da se građanski postupak našao na samom vrhu liste pravno-političkih prioriteta reforme pravosuđa, što je i rezultiralo Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku iz 2019. Spomenutom Novelom su, u domeni funkcionalnoga procesnog prava, redizajnirani mnogi procesni instituti te je kreiran znatan broj novih pravila, a jedno je i digitalizacija određenih etapa postupka. Polazeći od teze kako je reforma radikalna redefinicija i temeljiti redizajn postupka, s ciljem ostvarenja poboljšanja ključnih procesnih parametara (kvalitete, brzine i troškova), autori ispituju jesu li novine koje se tiču digitalizacije reformskog karaktera i mogu li se kroz digitalizaciju postupka zadržati načela koja imaju temelje u klasičnim, višedesetljetnim i provjerenim pravnim standardima.
Ključne riječi: digitalizacija, novela ZPP-a iz 2019., reforma pravosuđa, parnični postupak
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|