srpanj
2020
Jelušić Damir
Obveznopravni instituti služeći za eliminiranje izvora opasnosti štete
Zakon o obveznim odnosima u dijelu u kojem regulira štetu, njene vrste, odgovornost i slično, normira i dva obveznopravna instituta čija je svrha i cilj ili prevenirati odnosno spriječiti nastanak izgledne i neposredno prijeteće štete koja još nije nastala, bilo imovinske, bilo neimovinske, ili zaustaviti pričinjavanje buduće štete u onim slučajevima u kojima je štetnik oštećeniku već počeo nanositi štetu i izgledno je da će, bez oštećenikove intervencije u formi traženja konkretne sudske pravozaštite, nastaviti nanositi odnosno pričinjavati i pro futuro. Navedeni su obveznopravni instituti zahtjev da se ukloni opasnost štete i zahtjev da se prestane s povredom prava osobnosti odnosno ličnosti. Slijedom toga, namjera nam je u ovom stručnom radu, prvo, prezentirati normativni okvir kojim su regulirani, te potom, drugo, navedeni okvir pravno prokomentirati uz citiranje fragmenata iz iznjedrene relevantne judikature.
Ključne riječi: Zakon o obveznim odnosima, sudska praksa, opasnost od nastanka štete, opasnost od povrede prava osobnosti, prekomjerna šteta.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
srpanj
2020
Bijelić Alen
Poslovno uvjetovani otkaz u doba pandemije
Ekonomski stručnjaci neprestano upozoravaju da hrvatskom gospodarstvu predstoji neminovni pad kao posljedica pandemije koronavirusa. U takvim gospodarskim prilikama izvjesna je mogućnost da poslovno uvjetovani otkaz postane učestala metoda okončanja radnog odnosa. Naime, jasno je da uslijed gospodarskog pada možemo očekivati da će poslodavci ostvarivati manji promet, odnosno prihode, što će ih prisiliti da radnicima daju poslovno uvjetovane otkaze. Cilj ovog članka jest izložiti zakonske odredbe o spomenutom pravnom institutu, praksu poslodavaca te sudsku praksu s naglaskom na metode postupanja u praksi kako bi se izbjegli brojni i nepotrebni sporovi.
Ključne riječi: pandemija, pad gospodarske aktivnosti, poslovno uvjetovani otkaz, Zakon o radu, socijalni kriteriji.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
srpanj
2020
Učur Marinko Đ.
Složenost i zahtjevnost pitanja i odnosa kao posljedice izloženosti riziku rada s azbestom
U brojnim trgovačkim društvima (poduzećima) u proizvodnji, odnosno u realizaciji registrirane djelatnosti korišten je azbest pa su radnici radeći kod tih poslodavaca, bili izloženi riziku posljedica toga i takvoga rada. Za neke od tih radnika posljedice su pogubne jer su oboljeli od azbestoze i drugih bolesti. Mnogi poslodavci su prestali s radom, a pravni sljednici, neki od njih, od 2005. godine i ne obavljaju djelatnost u kojoj se koristi azbest jer je zabranjen. Ozbiljan je problem (velik broj socijalnih slučajeva) kako obeštetiti (ako je uopće moguće) radnike koji su bili izloženi azbestu. Države se javljaju u svojstvu “garanta” isplate novčanih naknada kao vida obeštećenja. Na to Republiku Hrvatsku obvezuju nacionalni i regionalni propisi (Konvencije Međunarodne organizacije rada, direktive EU), ali i nacionalni propisi o tim pitanjima i odnosima. Propisi su na snazi i primjenjuju se u složenom i zahtjevnom postupku. Razlozi financijske naravi determiniraju rješavanje tih pitanja, a posljedice se javljaju i nakon trideset pa i četrdeset godina od izloženosti radnika riziku rada s azbestom. Predmet ovoga rada ukazuje na težinu društvenih i pravnih odnosa i pitanja.
Ključne riječi: izloženost azbestu, posljedice, obeštećenje, propisi i odnosi.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
srpanj
2020
Stipić Milan
Sporna pitanja o uređenju pravne zaštite protiv pojedinačnih akata inspekcijskih tijela
Ustav Republike Hrvatske u članku 18. jamči pravo na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelima. Pravo na žalbu može biti iznimno isključeno u slučajevima određenima zakonom ako je osigurana druga pravna zaštita. Ovako zajamčeno ustavno pravo nalazi svoju primjenu u svim postupcima pa tako i u upravnom. A Zakon o općem upravnom postupku kojem su predmet uređenja pravila na temelju kojih tijela državne uprave i druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje imaju javne ovlasti (javnopravna tijela) u okviru djelokruga utvrđenog na temelju zakona, postupaju i rješavaju u upravnim stvarima, u članku 12. uređuje pravo stranke na pravni lijek. Prema ovoj zakonskoj odredbi stranci pripada pravo na žalbu, upravni spor i prigovor.
Ključne riječi: Državni inspektorat, inspekcijski nadzor, žalba, upravni postupak, inspekcija.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
srpanj
2020
Zlatović Dragan
Posebni registri udruga
Uz dvostruku registraciju udruga osnovanih u skladu sa Zakonom o udrugama (registar udruga i registar neprofitnih organizacija), postoje u hrvatskom udružnom pravu i obveze registracije odnosno upisa udruga u drugim registrima, evidencijama i upisnicima propisanih posebnim zakonima. U ovom radu autor je izložio posebnosti upisa udruga u specijalne registre udruga u skladu s propisima koji uređuju pitanja vezana za porezne obveznike, stvarne vlasnike, studentske i sportske udruge, udruge koje pružaju besplatnu pravnu pomoć, udruge iz Domovinskog rata te udruge koje su kao neprofitne organizacije proizvođači medijskih programa.
Ključne riječi: udruge, registri, Zakon o udrugama, registar neprofitnih organizacija, mediji, studentski zborovi.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
srpanj
2020
Vuić Zoran
Nadzor nad provedbom Zakona o javnoj nabavi s primjerima nepravilnosti
Zakon o javnoj nabavi u čl. 436. propisuje nadležnost središnjeg tijela državne uprave za politiku javne nabave (Uprava za politiku javne nabave u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta). Jedna od propisanih nadležnosti je upravni nadzor nad provedbom ZJN 2016 i njegovih podzakonskih propisa koji se provodi u skladu s čl. 437. - 439. Upravni nadzor provodi se u svrhu sprječavanja, otklanjanja i otkrivanja nepravilnosti koje mogu nastati ili su nastale kao posljedica povrede odredbi ZJN 2016 i njegovih podzakonskih propisa. U nastavku se, uz odredbe Pravilnika o nadzoru nad provedbom Zakona o javnoj nabavi, navode primjeri iz upravnih nadzora koji se odnose na postojanje razloga neprovođenja upravnog nadzora propisanih u čl. 438. st. 2. ZJN 2016 te primjeri mišljenja o nepravilnostima na koje su ukazali podnositelji predstavki ili zahtjeva za provedbu nadzora, uključujući mišljenja o utvrđenim nepravilnostima koje imaju obilježja prekršaja.
Ključne riječi: upravni nadzor, javna nabava, Zakon o javnoj nabavi, prekršaji.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
srpanj
2020
Bouček Vilim
Uredba o nasljeđivanju iz 2012. – lex hereditatis i izabrana pitanja
Uredba EU o nasljeđivanju iz 2012. izazvala je u hrvatskom međunarodnom privatnom pravu, počevši od njezine primjene 17. kolovoza 2015., promjenu paradigme u odredbama nasljednog statuta. Autor u radu analizira nove odredbe europskog unificiranog prava koje su zamijenile norme autonomnoga hrvatskog međunarodnog privatnog prava u primjeni u Hrvatskoj do 16. kolovoza 2015. U Uredbi o nasljeđivanju u europskom, a time i u hrvatskom međunarodnom privatnom pravu, lex hereditatis se načelno prosuđuje po uobičajenom boravištu ostavitelja. Budući da se i opća nadležnost za odlučivanje o nasljeđivanju određuje prema ostaviteljevu uobičajenom boravištu u trenutku smrti, u predmetnoj Uredbi, ističe autor, prvi put se forum i lex određuju zajedničkom i identičnom te općeprihvaćenom poveznicom – uobičajeno boravište. U prikazu odredbe o općoj nadležnosti kao i odredaba nasljednog statuta, autor u radu navodi i recentnu sudsku praksu Suda Europske unije. Osim što odredbe Uredbe o nasljeđivanju, zaključuje autor, pridonose nediskriminatornoj primjeni nasljednog prava u europskom pravosudnom prostoru, one istodobno omogućuju da nadležno tijelo u državama članicama EU u većini situacija primjenjuje svoje pravo te ostavitelju daju mogućnost izravnog utjecaja na određivanje mjerodavnog prava za raspolaganje svojom imovinom mortis causa, a sve to pridonosi uklanjanju prepreka slobodnom kretanju osoba i općem pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta.
Ključne riječi: Uredba EU o nasljeđivanju, opća nadležnost, mjerodavno pravo za nasljeđivanje (lex hereditatis), presude Suda Europske unije u predmetima Kubička, Mahnkopf i Oberle.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
srpanj
2020
Žunić Kovačević Nataša,
Cvenček Matteo
Stvaranje novih poreznih pravila pod utjecajem ATAD direktive s posebnim osvrtom na GAAR
Razvojem i jačanjem međunarodnih veza multinacionalnih poduzeća neminovno se otvara lepeza pitanja čiji su odgovori nezadovoljavajući ili čak nepostojeći u području međunarodnog oporezivanja dobiti subjekata poslovanja prisutnih u suvremenim modelima međunarodne razmjene. Pri proučavanju odnosa u trgovini s aspekta poreznog prava treba ponajprije krenuti od sukobljenih interesa država i multinacionalnih poduzeća koji su po logici stvari posve različiti i sve više polarizirani. Interesi privatnih poduzetnika uvijek imaju svoju bazu u ekonomskoj računici isplativosti obavljanja registriranih djelatnosti, a što bi značilo zadržavanje sve većeg profita uz što manje plaćanja poreza. Da bi država ostvarila svoj interes i osigurala redovitost prihoda, rađa se nužnost stvaranja i donošenja te jednoobrazne primjene novih poreznopravnih normi. Iako se pravila diferenciraju od države do države, u suvremenom je dobu najznačajnije napraviti distinkciju između specifičnih i općih pravila kojima se nastoje realizirati glavni interesi države i provesti s riječi u djelo osnovna načela i postulate poreznoga prava, a gdje se kao jedno od primarnih načela postavlja načelo pravednosti oporezivanja. Međunarodne inicijative i već doneseni pravni izvori djeluju ohrabrujuće, no bez obzira na činjenicu da su težnje za oblikovanjem takvih normi pretočene u zakonske tekstove, nema garancije da će se s primjenom doista doći do zacrtanih ciljeva. Stoga precizna i iscrpna opća pravila imaju za svrhu jamčiti da neće doći do situacija zaobilaženja poreznog zakonodavstva te da će se osigurati nesmetana provedba zakona.
Ključne riječi: Direktiva o sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza (ATAD), Opće pravilo suzbijanja izbjegavanja plaćanja poreza (GAAR), posebna pravila, Europska unija.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
srpanj
2020
Nemec Dragutin
Pravna izdanja
-
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|