Mogućnost izbora radničkog vijeća

Radničko vijeće predstavlja institucionalizirani oblik sudjelovanja radnika u odlučivanju na razini poslodavca. Sukladno odredbi članka 140. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14) radnici ostvaruju pravo na utemeljenje radničkog vijeća kod svakog poslodavca koji zapošljava najmanje dvadeset radnika. Postupak utemeljenja radničkog vijeća pokreće se na prijedlog sindikata ili najmanje dvadeset posto radnika zaposlenih kod određenog poslodavca. Dakle, postupak se pokreće isključivo na zahtjev radnika, a ne na prijedlog ili inicijativu poslodavca.

Prema odredbama Zakona o radu, ako je poslovanje poslodavca organizirano u više organizacijskih jedinica, radnici mogu izabrati jedno radničko vijeće na razini svih organizacijskih jedinica ili mogu izabrati radnička vijeća u svakoj pojedinoj organizacijskoj jedinici. Navedena zakonska odredba omogućuje radnicima izbor između dvije mogućnosti utemeljenja radničkog vijeća. Slijedom navedenoga, kod onih poslodavaca koji imaju više organizacijskih jedinica radnici samostalno odlučuju žele li jedinstveno radničko vijeće ili će se opredijeliti za više radničkih vijeća za pojedine organizacijske jedinice.

Ne ulazeći u pitanje ustrojstva sveučilišta te njegov postupak funkcionalne integracije nakon kojega će svi fakulteti postati sveučilišni odjeli, napominjemo kako je pitanje pokretanja izbora za radničko vijeće i odluka o osnivanju jednog ili više radničkih vijeća isključivo u nadležnosti radnika zaposlenih kod poslodavca. Naime, nesumnjivo proizlazi kako odjeli kao nastavne sastavnice Sveučilišta u Splitu imaju ili status posebnog pravnog subjekta ili predstavljaju posebnu organizacijsku jedinicu koja samostalno donosi većinu odluka, te u oba slučaja radnici samostalno odlučuju o ovome obliku institucionaliziranog sudjelovanja u odlučivanju na razini poslodavca.

Sukladno svemu navedenome, poslodavac ne može mijenjati provedbu izbora za radničko vijeće, a koji postupak je pokrenut na inicijativu skupine radnike prikupljanjem potrebnog broja potpisa.

Kada je pokrenut postupak za izbore radničkog vijeća, poslodavac ima temeljem odredbe članka 9. stavka 1. Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća radu („Narodne novine“, broj 81/10) obvezu u roku od tri radna dana od dana primitka zahtjeva predsjednika izbornog odbora, dostaviti mu odvojeno popis radnika koji su u radnom odnosu na dan izrade popisa i koji su članovi njegovih upravnih i nadzornih tijela  ili su članovi njihovih obitelji ili su ovlašteni zastupati ga u odnosu na kod njega zaposlene radnike te popis ostalih radnika koji su u radnom odnosu na dan izrade popisa.

U svezi Vaših navoda kako je poslodavac uskratio popis radnika s obrazloženjem kako to čini radi zaštite osobnih podataka, napominjemo kako je odredbom članka 7. Zakona o zaštiti osobnih podataka radu („Narodne novine“, broj 106/12- pročišćeni tekst) propisano da se osobni podaci mogu prikupljati i obrađivati u slučajevima određenim zakonom. Članak 29. stavak 1. Zakona o radu izričito navodi kako se osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to određeno Zakonom o radu ili drugim zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom. Budući je popis zaposlenih radnika potreban radi provođenja izbora za radničko vijeće, poslodavac je dužan dostaviti navedeni popis kada to od njega zatraži predsjednik izbornog odbora.

Zaključno navodimo kako sveučilišni odjel ima pravo provesti izbore za radničko vijeće kada je to zatražila skupina radnika koja je prikupila potreban broj potpisa, a ako poslodavac smatra da su povrijeđeni propisi o provođenju izbora, sukladno odredbi članka 162. stavka 1. Zakona o radu ima mogućnost u roku od devedeset dana od dana objave konačnih rezultata izbora od nadležnog suda zahtijevati da poništi provedene izbore.