Mogućnost izbora radničkog vijeća
Radničko vijeće predstavlja institucionalizirani oblik
sudjelovanja radnika u odlučivanju na razini poslodavca. Sukladno odredbi
članka 140. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14) radnici ostvaruju
pravo na utemeljenje radničkog vijeća kod svakog poslodavca koji zapošljava
najmanje dvadeset radnika. Postupak utemeljenja radničkog vijeća pokreće se na
prijedlog sindikata ili najmanje dvadeset posto radnika zaposlenih kod
određenog poslodavca. Dakle, postupak se pokreće isključivo na zahtjev radnika,
a ne na prijedlog ili inicijativu poslodavca.
Prema
odredbama Zakona o radu, ako je poslovanje poslodavca organizirano u više
organizacijskih jedinica, radnici mogu izabrati jedno radničko vijeće na razini
svih organizacijskih jedinica ili mogu izabrati radnička vijeća u svakoj
pojedinoj organizacijskoj jedinici. Navedena zakonska odredba omogućuje radnicima
izbor između dvije mogućnosti utemeljenja radničkog vijeća. Slijedom
navedenoga, kod onih poslodavaca koji imaju više organizacijskih jedinica
radnici samostalno odlučuju žele li jedinstveno radničko vijeće ili će se
opredijeliti za više radničkih vijeća za pojedine organizacijske jedinice.
Ne
ulazeći u pitanje ustrojstva sveučilišta te njegov postupak funkcionalne
integracije nakon kojega će svi fakulteti postati sveučilišni odjeli,
napominjemo kako je pitanje pokretanja izbora za radničko vijeće i odluka o
osnivanju jednog ili više radničkih vijeća isključivo u nadležnosti radnika
zaposlenih kod poslodavca. Naime, nesumnjivo proizlazi kako odjeli kao nastavne
sastavnice Sveučilišta u Splitu imaju ili status posebnog pravnog subjekta ili
predstavljaju posebnu organizacijsku jedinicu koja samostalno donosi većinu
odluka, te u oba slučaja radnici samostalno odlučuju o ovome obliku
institucionaliziranog sudjelovanja u odlučivanju na razini poslodavca.
Sukladno
svemu navedenome, poslodavac ne može mijenjati provedbu izbora za radničko
vijeće, a koji postupak je pokrenut na inicijativu skupine radnike
prikupljanjem potrebnog broja potpisa.
Kada
je pokrenut postupak za izbore radničkog vijeća, poslodavac ima temeljem
odredbe članka 9. stavka 1. Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća radu
(„Narodne novine“, broj 81/10) obvezu u roku od tri radna dana od dana primitka
zahtjeva predsjednika izbornog odbora, dostaviti mu odvojeno popis radnika koji
su u radnom odnosu na dan izrade popisa i koji su članovi njegovih upravnih i
nadzornih tijela ili su članovi njihovih obitelji ili su ovlašteni
zastupati ga u odnosu na kod njega zaposlene radnike te popis ostalih radnika
koji su u radnom odnosu na dan izrade popisa.
U
svezi Vaših navoda kako je poslodavac uskratio popis radnika s obrazloženjem
kako to čini radi zaštite osobnih podataka, napominjemo kako je odredbom članka
7. Zakona o zaštiti osobnih podataka radu („Narodne novine“, broj 106/12-
pročišćeni tekst) propisano da se osobni podaci mogu prikupljati i obrađivati u
slučajevima određenim zakonom. Članak 29. stavak 1. Zakona o radu izričito
navodi kako se osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obrađivati,
koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to određeno Zakonom o radu
ili drugim zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz
radnog odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom. Budući je popis zaposlenih
radnika potreban radi provođenja izbora za radničko vijeće, poslodavac je dužan
dostaviti navedeni popis kada to od njega zatraži predsjednik izbornog odbora.
Zaključno
navodimo kako sveučilišni odjel ima pravo provesti izbore za radničko vijeće
kada je to zatražila skupina radnika koja je prikupila potreban broj potpisa, a
ako poslodavac smatra da su povrijeđeni propisi o provođenju izbora, sukladno
odredbi članka 162. stavka 1. Zakona o radu ima mogućnost u roku od devedeset
dana od dana objave konačnih rezultata izbora od nadležnog suda zahtijevati da
poništi provedene izbore.