srpanj/kolovoz
2019
Bijelić Alen
Intervju s odvjetnicom Viktorijom Knežević – o razvoju tehnologije i budućnosti pravne struke
Tehnologija i umjetna inteligencija neprestano se razvijaju. Sve češće u medijima možemo pročitati članke o zanimanjima koja će nestati do kraja ovog stoljeća uslijed novih tendencija razvoja društva. Postavlja se pitanje kakve će učinke takve društvene pojave imati na pravnu struku. Stoga smo o tome odlučili razgovarati s odvjetnicom Viktorijom Knežević, pravnicom koja se u Hrvatskoj najintenzivnije bavi novim područjem prava, a to je legal tech.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
srpanj/kolovoz
2019
Artuković Kunšt Sandra
Roditeljska skrb - odlučivanje suda
S obzirom na dvojbe u primjeni odredaba Obiteljskog zakona, pri odlučivanju o roditeljskoj skrbi iznose se kraća razmatranja instituta roditeljske skrbi i sadržaja zakonskog pojma ostvarivanja roditeljske skrbi, u svrhu otklanjanja nejasnoća u tumačenju i primjeni tih odredbi. Opovrgava se stav da je odluka suda o ostvarivanju zajedničke roditeljske skrbi nužno uvjetovana sporazumom roditelja o pitanjima iz plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi i zaključuje da sud može donijeti odluku o zajedničkom ostvarivanju roditeljske skrbi iako ono nije sporazumno uređeno planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi iz članka 106. Obiteljskog zakona ili sporazumom roditelja u tijeku sudskog postupka.
Ključne riječi: roditeljska skrb, plan zajedničke roditeljske skrbi, bitna pitanja, pravo na pristup sudu, samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
srpanj/kolovoz
2019
Loboja Ante
Kriteriji za ocjenu jednakovrijednosti predmeta nabave, u slučaju opisa predmeta nabave upućivanjem na proizvođača, marku, zaštitni znak, patent i sl.
Autor u članku kroz primjere iz prakse Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave obrađuje pitanje određivanja “kriterija mjerodavnih za ocjenu jednakovrijednosti predmeta nabave” u dokumentaciji o nabavi, u slučaju kada naručitelj opisuje predmet nabave upućivanjem na određenu marku ili izvor, ili određeni proces s obilježjima proizvoda ili usluga koje pruža određeni gospodarski subjekt, ili na zaštitne znakove, patente, tipove ili određeno podrijetlo i sl.
Ključne riječi: javna nabava, jednakovrijednost, kriterij, teret dokaza.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
srpanj/kolovoz
2019
Jelušić Damir
Veoma važna ustavnosudska odluka u kontekstu naknade troškova upravnog spora
Ustavni sud Republike Hrvatske nedavno je donio ustavnosudsku odluku kojom je, imajući u vidu činjenicu obvezatnosti njegovih pravnih shvaćanja izviruću iz odredbe čl. 31. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, pravno anulirao pravno shvaćanje zauzeto u Zaključku od 12. veljače 2018. donesenom na sjednici sudaca Visokog upravnog suda Republike Hrvatske koje glasi: Kada je presudom upravnog suda ili Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poništeno rješenje javnopravnog tijela i predmet vraćen na ponovni postupak, svaka stranka snosi svoje troškove. Navedenu ustavnosudsku odluku smatramo izuzetno bitnom korektivnom ustavnodsudskom intervencijom u judikaturu jer smo i sami bili i jesmo pripadnici nemale skupine praktičara i teoretičara koji su navedeno pravno shvaćanje smatrali pogrešnim, nepravilnim, nezakonitim, neosnovanim i, in ultima linea, dugoročno inegzistentnim.
Ključne riječi: troškovi upravnog spora, Zakon o upravnim sporovima, Visoki upravni sud, Ustavni sud.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
srpanj/kolovoz
2019
Graovac Gregori
Posebnosti oduzimanja osobne slobode maloljetnicima kao počiniteljima kaznenih djela u aktualnom uređenju hrvatskog kaznenog postupka
Uređenje oduzimanja osobne slobode maloljetnicima kao počiniteljima kaznenih djela u hrvatskom kaznenom postupku ima veliku važnost, napose iz aspekta osiguranja zaštite najboljeg interesa “djeteta”, zaštićenog Konvencijom o pravima djeteta, u kojoj taj interes predstavlja jedno od stožernih načela. U radu se, uz iznošenje neuralgičnih točaka, prikazuje razlikovni režim oduzimanja osobne slobode maloljetnim počiniteljima kaznenih djela u odnosu na “opći” režim te pokušavaju dati odgovori na dio otvorenih pitanja.
Ključne riječi: osobna sloboda, maloljetnici, kazneni postupak.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
srpanj/kolovoz
2019
Pavlović Mladen
Zahtjevi po stupnjevitoj tužbi i poteškoće u ovrsi
U članku se razmatra slučaj iz aktualne sudske prakse glede zahtjeva radi polaganja računa i naknade štete koji su postavljeni u stupnjevitoj tužbi protiv više tuženika kao suparničara. Ukazuje se na poteškoće koje su nastale nakon dovršenog prvog stadija postupka u kojem je odlučeno o tzv. manifestacijskom zahtjevu donošenjem pravomoćne i ovršne presude po kojoj su tuženici trebali postupiti i dostaviti financijska izvješća o poslovanju, poslovne knjige i knjigu dionica, položiti račun i dati pregled cjelokupne imovine i obveza za tužitelja u stečaju, dok su bili članovi uprave i nadzornog odbora. Budući da tuženici nisu postupili po toj presudi u paricijskom roku, na prijedlog tužitelja ovršni sud je izrekao sudske penale. Ni nakon izricanja penala nema nikakvih promjena, ni naznaka da će se donesena prvostupanjska presuda s uspjehom provesti, a o njoj je ovisan i upitan drugi zahtjev tužitelja za naknadu štete.
Ključne riječi: stupnjevita tužba, nenovčana tražbina, naknada štete, sudski penali, ovrha na nenovčanoj tražbini.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
srpanj/kolovoz
2019
Toth Ivan
Arbitraža i rješavanje putem načela pravičnosti
Arbitražno sudovanje razvilo se kao izraz nezadovoljstva zbog sporog, skupog, krutog i nesigurnog državnog sudovanja. Sporazum o arbitraži predstavlja kompromisnu točku do koje su partneri spremni doći jedan drugome ususret, odričući se domaćeg pravosuđa i osjećaja sigurnosti koji im ulijeva svojim procesnim pravilima i pravilima na temelju kojih odlučuje o osnovanosti istaknutih zahtjeva. Primjena načela pravičnosti pretpostavlja nužnost razmatranja specifičnih okolnosti svakog slučaja na individualan način, a ne na općenit način i na način kako je došlo do korištenja običaja i prakse. Autoritet napuštanja strogih primjena slova zakona te razmatranje zajedničkih interesa stranaka u slučaju primjene načela pravičnosti je najvažniji aspekt primjene načela ex aequo et bono. Arbitražno sudovanje stoga možemo promatrati i kao izraz društvene solidarnosti, zajedničkih koncepcija o pravu i pravičnosti, uzajamne lojalnosti i u danima spora i razjedinjenosti, spremnosti da se prihvate rješenja koja nužno ne moraju maksimalno ostvariti njihove zahtjeve.
Ključne riječi: arbitražno sudovanje, načelo ex aequo et bono, pravo i pravičnost.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
srpanj/kolovoz
2019
Štaba Romina
Sloboda pružanja odvjetničkih usluga u Europskoj uniji s osvrtom na recentnu sudsku praksu i hrvatsko pravo
Lisabonski ugovor jamči pravo na poslovni nastan te slobodu pružanja usluga na unutarnjem tržištu Europske unije uz poštovanje načela zabrane diskriminacije i načela uzajamnog priznavanja. U članku 57. Ugovora navedene su usluge u odnosu na koje se isti primjenjuje pa su tako navedena i slobodna zanimanja u koja spada i odvjetništvo. Osnovni izvori sekundarnog prava koji su primjenjivi u odnosu na slobodu pružanja odvjetničkih usluga u Europskoj uniji su Direktiva Vijeća 77/249/EEZ od 22. 3. 1977. o olakšavanju učinkovitog ostvarivanja slobode pružanja odvjetničkih usluga, Direktiva 98/5/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. 2. 1998. o olakšavanju stalnog obavljanja odvjetničke djelatnosti u državi članici različitoj od one u kojoj je stečena kvalifikacija te Direktiva 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. 11. 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta. Odvjetnicima je olakšana sloboda pružanja odvjetničkih usluga na unutarnjem tržištu te svaka država članica mora priznati odvjetnikom bilo koju osobu koja je ostvarila pravo obavljanja odvjetničke djelatnosti u bilo kojoj drugoj državi članici, pod stručnim nazivom koji se koristi u državi članici iz koje odvjetnik dolazi. Direktiva 98/5/EZ omogućuje pristup stranog odvjetnika u odvjetničku profesiju države domaćina na način da se strani odvjetnik mora registrirati kod nadležnih tijela države domaćina te se mora predstavljati pod stručnim nazivom svoje domicilne države, na službenom jeziku ili jednom od službenih jezika matične države, čitljivo i na način kojim se izbjegava zabuna sa stručnim nazivom koji se koristi u državi primateljici. Takav odvjetnik može davati pravne savjete o pravu svoje države, pravu Europske unije, međunarodnom pravu i pravu države domaćina. Odvjetnik koji obavlja djelatnost u državi primateljici pod stručnim nazivom iz svoje matične države može predati zahtjev za priznavanje diplome te tada ima pravo koristiti stručni naziv iz matične države zajedno sa stručnim nazivom koji se koristi u državi primateljici. Do izjednačavanja s odvjetnicima države primateljice može doći nakon što odvjetnik pod stručnim nazivom iz matične države učinkovito i redovito obavlja djelatnost najmanje tri godine u državi primateljici po pravu te države, s ciljem stjecanja primitka u odvjetništvo iste države. U presudi Suda Europske unije, C-55/94, zauzet je stav da se mogućnost da državljanin države članice koristi svoje pravo poslovnog nastana na teritoriju druge države članice mora određivati u svjetlu aktivnosti koje ta osoba namjerava obavljati na teritoriju države primateljice. Ako je obavljanje aktivnosti podvrgnuto propisanim uvjetima u državi primateljici, tada državljanin druge države članice koji namjerava obavljati tu aktivnost mora ispuniti navedene uvjete. U presudi C-340/89 Sud je presudio da nadležno tijelo u državi članici mora uzeti u obzir svjedodžbe, potvrde i druge dokaze o kvalifikacijama koje je osoba stekla radi obavljanja odvjetničke profesije u drugoj državi članici, i to na način da usporedi specijalističko znanje i sposobnosti koje potvrđuju te svjedodžbe i znanje, kao i kvalifikacije koje se traže prema nacionalnim pravilima. Presudom C-292/86 presuđeno je da se osoba s dvojnim državljanstvom koja je odvjetnik u jednoj državi članici može pozvati na Direktivu 77/249 na teritoriju druge države članice u kojoj su ispunjeni uvjeti za primjenu te Direktive, ali se odredbe Direktive moraju tumačiti na način da se na njezine odredbe ne mogu pozvati odvjetnici koji posluju u jednoj državi članici i koji bi htjeli pružati usluge na teritoriju druge države članice u kojoj im je bilo zabranjeno pružanje odvjetničkih usluga. Presudom donesenom u spojenim predmetima C-58/13 i C-59/13 presuđeno je da povratak u državu članicu radi obavljanja odvjetničke djelatnosti pod stručnim nazivom stečenim u drugoj državi članici ne predstavlja zlouporabu te je pravo državljana Europske unije da odaberu državu članicu u kojoj žele steći svoj stručni naziv i odaberu državu u kojoj imaju namjeru obavljati svoju profesiju. Navedeno je nerazdvojivo od ostvarivanja temeljnih sloboda zajamčenih na jedinstvenom tržištu Europske unije. Što se tiče hrvatskog Zakona o odvjetništvu, člankom 5.a propisano je da odvjetnik iz druge države koji je u matičnoj državi kao članici Europske unije stekao pravo obavljanja odvjetničkog poziva može, u skladu s uvjetima koje propisuje Zakon o odvjetništvu, u Republici Hrvatskoj obavljati odvjetničke radnje, sukladno članku 36.e i 36.f Zakona o odvjetništvu, zatim odvjetnički poziv pod nazivom zanimanja iz svoje matične države, sukladno članku 36.b Zakona o odvjetništvu te odvjetnički poziv pod nazivom “odvjetnik”, sukladno članku 36.a Zakona o odvjetništvu. Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uslugama na unutarnjem tržištu, kao i hrvatski Zakon o uslugama predviđaju i mogućnost obavljanja multidisciplinarnih djelatnosti u okviru pružanja usluga, međutim moguće su iznimke u odnosu na regulirane profesije. Hrvatski Zakon o odvjetništvu ne predviđa mogućnost obavljanja multidisciplinarnih djelatnosti u okviru pružanja odvjetničkih usluga.
Ključne riječi: odvjetništvo, sloboda pružanja usluga, Direktiva 77/249/EEZ, Direktiva 98/5/EZ, Direktiva 2013/55/EU, stručni naziv iz domicilne države, primitak u odvjetništvo države primateljice, multidisciplinarne djelatnosti, poslovni nastan.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
srpanj/kolovoz
2019
Nemec Dragutin
Pravna izdanja
-
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|