Pravni portal ingbiro.com
Vaš osobni pravni savjetnik

Više

Najpouzdanija baza propisa
Mi pratimo zakonodavstvo već 60 godina

Više

Jedinstvena baza sudske prakse
Izabrala stručna redakcija sudaca VSRH

Više

Više od 4000 stručnih i znanstvenih članaka
Odgovori na aktualna i vječna pravna pitanja

Više

Posebna ponuda: Uštedite 750 kn!
ingbiro.com 0-24 / 365 dana / 9 kn dnevno

Pretplatite se

Zakonodavstvo na dodir prsta

Najveći portal pročišćenih i povezanih pravnih informacija: od važećih propisa i sudskih odluka RH i EU, pročišćenih tekstova zakona do stručno-znanstvenih članaka i korisnih pravnih sadržaja. ...više

Kako koristiti Pravni portal ingbiro.com    

Postanite korisnik

Najbolji način da se uvjerite u prednost korištenja više od 1 600 000 provjerenih, ažuriranih i povezanih pravnih sadržaja jest da sami probate koristiti Pravni portal ingbiro.com. Zatražite probnu lozinku!

Postanite korisnik Pravnog portala ingbiro.com

Prijava

   

Odabir urednika - na dan 22.5.2018.

Sudska praksa

Kad je podnesen zahtjev za obnovu kaznenog postupka, o prekidu izvršavanja kazne zatvora ne odlučuje sudac izvršenja, nego prvostupanjski sud kojem je podnesen zahtjev za obnovu na temelju odredbe čl. 507. st. 4. Zakona o kaznenom postupku, a sudac izvršenja se o tome samo izvještava zbog povlačenja tjeralice.

Prekršajni sud povrijedio je zakon u korist okrivljenika kada je odbio optužbu uz obrazloženje da je riječ o presuđenoj stvari premda se radi o upravnoj mjeri iz čl. 9. st. 1. al. 1. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti koja se ne može poistovjetiti sa sankcijom, budući da se ne radi o kažnjavanju, već o izdanoj upravnoj mjeri koja vrijedi do otklanjanja utvrđenih nedostataka.

Nije dopušten zahtjev za tzv. nepravu obnovu kaznenog postupka iz čl. 498. st. 1. toč. 4. Zakona o kaznenom postupku kada je domaći sud na temelju čl. 89. Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije priznao stranu presudu te odredio izvršenje izrečene kazne zatvora u trajanju od šest godina, zbog kaznenog djela teškog razbojništva jer samo država izdavateljica naloga može odlučiti o zamolbama za reviziju presude kojom se izriče kazna koja se treba izvršiti, dok je odredbom čl. 16. st. 3. Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije propisano da nadležna tijela Republike Hrvatske mogu odlučivati o preispitivanju presude kojom je izrečena kazna zatvora samo kada se radi o odlukama domaćeg suda.

Okolnost da je ugovor o kupoprodaji nekretnine sklopljen protivno zabilježbi privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine koja je predmet ugovora o kupoprodaji nema za posljedicu ništavost tog pravnog posla.

e-HPR

Štaba Romina
Porez na dodanu vrijednost kod zamjene bitcoina za nacionalnu valutu na temelju prakse Suda Europske unije s osvrtom na hrvatsko pravo
Razvojem digitalnog društva virtualne valute dobivaju sve više na značaju, a u posljednje vrijeme najviše se ističe virtualna valuta bitcoin. Ne egzistira ni jedan europski pravni propis koji bi na striktan način uređivao područje poslovanja s virtualnim valutama, time i bitcoinima. Stoga, ako je potrebno posegnuti za izvorima prava koji reguliraju navedeno područje, do izražaja dolaze presude Suda Europske unije i tumačenja dana u tim presudama. Ovaj se rad bavi pitanjem oporezivanja porezom na dodanu vrijednost usluga koje se tiču zamjene virtualne valute bitcoin u nacionalne valute i obratno, i to u skladu s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost. U radu je obrađena presuda Suda Europske unije u predmetu Skatteverket protiv Davida Hedqvista, C-264/14, kojom je presuđeno da isporuke usluga koje se sastoje od zamjene tradicionalnih valuta za jedinice virtualne valute bitcoin i obratno predstavljaju transakcije koje su izuzete od oporezivanja porezom na dodanu vrijednost. Prikazom hrvatskog prava i Mišljenja koje je dala Porezna uprava Republike Hrvatske prije donošenja navedene presude, proizlazi da su hrvatske norme, čija bi primjena došla u obzir u svezi s predmetnom temom, usklađene sa sadržajem spomenute Direktive. Uočena je jedino razlika u tome da je Mišljenje Porezne uprave Republike Hrvatske, koje se temeljilo na očitovanju Hrvatske narodne banke, bilo da se izuzeće od oporezivanja porezom na dodanu vrijednost usluge zamjene bitcoina za nacionalnu valutu i obratno temelji na tome da se radi o prenosivom instrumentu, dok je stav Suda Europske unije da se, u svrhu oporezivog događaja, radi o izuzeću na temelju tretiranja bitcoina kao zakonitog sredstva plaćanja.
Ključne riječi: bitcoin, porez na dodanu vrijednost, praksa Suda Europske unije, zamjena bitcoina za nacionalnu valutu, Direktiva Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006., izuzeće.

Brzi linkovi