prosinac
2019
Bijelić Alen
Urednikova riječ
-
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
prosinac
2019
Učur Marinko Đ.
Cilj industrijskih akcija – očuvanje i daljnje ostvarivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda
Ustav Republike Hrvatske proklamira ljudska prava i slobode u skladu s dokumentima univerzalnoga karaktera i vrelima prava Europske unije i Vijeća Europe. Među tim pravima Ustav utvrđuje prava i slobode na radu i u vezi s radom, prava radnika i njihovih udruga (poslodavaca i njihovih udruga), ali i prava i obveze države (i kada se javlja kao vlast i/ili kao poslodavac). Predmet ovoga rada su industrijske akcije drukčije od štrajka u sadržaju prirodnih prava (prava čovjeka na radu), kao dio prava na rad i slobodu rada, prava na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život; pravo na ograničeno radno vrijeme; pravo na odmore i dopuste; pravo udjela pri odlučivanju u poduzeću; pravo na zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu; pravo na socijalnu sigurnost, socijalno osiguranje i zdravstvenu zaštitu; pravo koalicije i osnivanja sindikata radi zaštite svojih gospodarskih i socijalnih interesa, pa slijedom toga jamči se pravo na štrajk. Pitanje i odnose štrajka i drugih industrijskih akcija uređuje zakon i autonomni opći akti, pravila udruga, a utvrđuje ih i sudska praksa, pored onoga što “kreira” i determinira praksa u živim, primjenjivim i promjenjivim odnosima, bez obzira na njihovu reguliranost.
Ključne riječi: prirodna prava, sindikalne slobode i prava, štrajk i druge industrijske akcije.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
prosinac
2019
Šimunović Nives
Pobijanje dužnikovih pravnih radnji – sudska praksa
Ovaj institut prisutan je u pravnim sustavima brojnih europskih država, zahvaljujući talentiranim pravnicima starog Rima, koji su ga osmislili i uobličili vodeći računa, prije svega, o interesima vjerovnika. U najstarije doba rimskog prava (u doba civilnog prava) ovrha zbog dugovanja vodila se protiv osobe dužnika, a ne protiv njegove imovine. Protekom vremena, odustalo se od kažnjavanja osobe dužnika i fokus je stavljen na cjelokupnu njegovu imovinu. Kako bi se zaštitio interes vjerovnika, pravna sredstva su se usmjerila na imovinu koju je dužnik prije ovrhe otuđio, u namjeri “spašavanja od vjerovnika”. Takvo postupanje dužnika naziva se prikrata vjerovnika, poznata kao alienatio in fraudem creditorum. Tužba koja se podnosila protiv takvih dužnika nazivala se actio Pauliana, a isti naziv zadržao se sve do danas, pa kažemo da se radi o paulijanskim tužbama.
Ključne riječi: paulijanska tužba, Zakon o obveznim odnosima, pobijanje dužnikovih pravnih radnji, načelo savjesnosti i poštenja, opće i posebne pretpostavke.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
prosinac
2019
Bulka Zinka
Sporovi oko zajedničke pričuve – aktivna i pasivna legitimacija – problemi u praksi i moguća rješenja
Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima uveden je u pravni sustav Republike Hrvatske institut zajedničke pričuve, koja do njegova stupanja na snagu nije postojala. Iako je od stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima prošlo više od 20 godina, ni danas praksa nije jednaka u sporovima koji se vode radi naplate zajedničke pričuve. Problemi koji se javljaju vezani su uz aktivnu legitimaciju za pokretanje postupka, pitanje pasivne legitimacije (zemljišnoknjižni vlasnik ili izvanknjižni vlasnik), kako treba glasiti tužbeni zahtjev, trajanje roka zastare... U ovom članku nastojat ćemo ukazati na različitost prakse, upozoriti na odluke Ustavnog suda koje su riješile određena sporna pitanja, ali ih sudovi još uvijek zanemaruju i ne primjenjuju, te pokušati predložiti neka rješenja koja bi mogla dovesti do rješenja određenih problema te usklađenja sudske prakse.
Ključne riječi: zajednička pričuva, sudska praksa, Ustavni sud, suvlasnici, upravitelj zgrade.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
prosinac
2019
Loboja Ante
Nove vrijednosti europskih pragova u javnoj nabavi u primjeni su od 1. siječnja 2020. godine
Europska komisija je delegiranim uredbama (br. 1827, 1828 i 1830), od 30. listopada 2019. godine, propisala nove financijske vrijednosti europskih pragova u eurima, koje primjenjuju obveznici primjene propisa o javnoj nabavi, kada provode postupke javne nabave radi sklapanja ugovora i okvirnih sporazuma te je iste objavila u Službenom listu Europske unije. Istodobno je objavila Komunikaciju u kojoj su objavljene odgovarajuće vrijednosti europskih pragova preračunate u nacionalne valute. Uredbe Europske komisije kojima se propisuju nove vrijednosti europskih pragova stupile su na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije, a primjenjuju se od 1. siječnja 2020. godine, što znači da su naručitelji, koji su obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi obvezni primjenjivati propisane vrijednosti europskih pragova od istoga datuma.
Ključne riječi: javna nabava, europski pragovi, delegirane uredbe, nabava male vrijednosti, nabava velike vrijednosti, jednostavna nabava.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
prosinac
2019
Vajda Alan
Odluka o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca u Republici Hrvatskoj za 2020. godinu
Navedenim tekstom prikazujemo postupak donošenja Odluke o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2020. koju je donijela Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 22. studenoga 2019. godine (Narodne novine, br. 113/19), s time da ista stupa na snagu 30. studenoga 2019. godine, te se primjenjuje počevši od 1. siječnja 2020. godine.
Ključne riječi: stranci, Zakon o strancima, kvote, Vlada Republike Hrvatske.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|