Pravni portal ingbiro.com
Vaš osobni pravni savjetnik

Više

Najpouzdanija baza propisa
Mi pratimo zakonodavstvo već 60 godina

Više

Jedinstvena baza sudske prakse
Izabrala stručna redakcija sudaca VSRH

Više

Više od 4000 stručnih i znanstvenih članaka
Odgovori na aktualna i vječna pravna pitanja

Više

Posebna ponuda: Uštedite 750 kn!
ingbiro.com 0-24 / 365 dana / 9 kn dnevno

Pretplatite se

Zakonodavstvo na dodir prsta

Najveći portal pročišćenih i povezanih pravnih informacija: od važećih propisa i sudskih odluka RH i EU, pročišćenih tekstova zakona do stručno-znanstvenih članaka i korisnih pravnih sadržaja. ...više

Kako koristiti Pravni portal ingbiro.com    

Postanite korisnik

Najbolji način da se uvjerite u prednost korištenja više od 1 600 000 provjerenih, ažuriranih i povezanih pravnih sadržaja jest da sami probate koristiti Pravni portal ingbiro.com. Zatražite probnu lozinku!

Postanite korisnik Pravnog portala ingbiro.com

Prijava

   
Zadnji broj
rujan 2019.
Iljazović Bernard
Zakonodavne promjene hrvatskog državljanstva
Svaka država pitanje državljanstva samostalno uređuje svojim pravnim propisima kojima regulira, među ostalim, tko će i pod kojim uvjetima biti njezini državljani, pretpostavke pod kojima će prestati pravo osobama na državljanstvo, a sve to uzimajući u obzir njegov izniman značaj prilikom određivanja suvereniteta države. U Republici Hrvatskoj hrvatsko državljanstvo, pretpostavke za njegovo sjecanje i prestanak uređeni su Zakonom o hrvatskom državljanstvu koji je stupio na snagu 8. listopada 1991. U Zakonu o hrvatskom državljanstvu ugrađena su osnovna načela i standardi kao što su načela pravnog kontinuiteta državljanstva, sprečavanja apatridnosti, isključivosti hrvatskog državljanstva, ravnopravnosti bračne, izvanbračne i posvojene djece, poznatih i u europskom zakonodavstvu.
Ključne riječi: državljanstvo, stjecanje državljanstva prirođenjem, ukidanje državljanstva.

rujan 2019.
Kovač Nina
Rješavanje u postupcima povrede prava na zaštitu osobnih podataka
Cilj je ovoga rada ukazati na važnost prava na zaštitu osobnih podataka, kao jednog od temeljnih prava svakoga pojedinca, kao i istaknuti posebnosti postupka njegova ostvarivanja. Kako bi se osigurala visoka razina pravne zaštite pojedinaca te uklonile prepreke protoku osobnih podataka unutar Europske unije, od 25. svibnja 2018. godine u Republici Hrvatskoj u primjeni su Opća uredba o zaštiti podataka i Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka. S obzirom na to da je postupak u Zakonu uređen s tek nekoliko odredbi, uz supsidijarnu primjenu Zakona o općem upravnom postupku, u radu se nastoje na jednostavniji način prikazati primjenjiva postupovna pravila. U zaključku autorica analizira ovlasti Agencije za zaštitu osobnih podataka u postupcima zbog povrede prava na zaštitu osobnih podataka i daje svoje mišljenje o važnosti pravilne edukacije svih obveznika primjene Zakona radi učinkovite zaštite ovoga prava.
Ključne riječi: zaštita osobnih podataka, postupak, povreda prava, Agencija za zaštitu osobnih podataka, Opća uredba o zaštiti podataka, Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka.

rujan 2019.
Vukšić Zdravko
Uporaba pečata u poreznom nadzoru
Jedan od načina komuniciranja poreznog obveznika u poreznom nadzoru s poreznim tijelom je putem pismena. Prema čl. 4. Uredbe o uredskom poslovanju pismeno je podnesak ili akt. Podnesak možemo definirati kao pismeno kojim porezni obveznik pokreće postupak, dopunjuje, mijenja svoj zahtjev odnosno drugo traženje ili od toga odustaje. Prema čl. 71. Zakona o općem upravnom postupku, podnesci su: zahtjevi, prijedlozi, ispunjeni obrasci, prijave, molbe, žalbe, predstavke, prigovori, obavijesti, priopćenja te drugi podnesci kojima se porezni obveznici obraćaju poreznom tijelu u vezi s određenom poreznom stvari. Prema navedenom proizlazi da su podnesci poreznog nadzora ulazna pismena. Inspektori samo u poreznim nadzorima zaprimaju preko 70 različitih podnesaka poreznih obveznika. Porezni akt je pismeno kojim porezno tijelo odlučuje u predmetu postupka, odgovara na podnesak poreznog obveznika, određuje, prekida ili završava neku službenu radnju te obavlja službeno dopisivanje s drugim tijelima odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. U poreznom nadzoru utvrđeno je da inspektori sastavljaju preko 120 različitih vrsta akata (obavijesti, zaključci, zapisnici, porezna rješenja, nagodbe, naredbe, pozivi, zabilješke, zamolbe, prekršajni nalozi, optužni prijedlozi, kaznene prijave, upozorenja i dr.). Porezni akti poreznog nadzora su izlazna pismena. Zbog velike brojnosti pismena što se pojavljuju u poreznom nadzoru postavlja se pitanje njihove vjerodostojnosti i autentičnosti. U ovom se članku objašnjava kakva je uloga pečata u poreznom nadzoru, kada se koristi i u kojim slučajevima.
Ključne riječi: pečat, uredsko poslovanje, porezni nadzor, porezni akt

rujan 2019.
Đuras Ivana
Trgovanje ljudima – čovjek kao roba široke potrošnje
“Sud je u predmetu Rantsev napomenuo da se trgovanje ljudima često opisuje kao oblik modernog ropstva te je stoga zauzeo stajalište da ono samo po sebi vrijeđa ljudsko dostojanstvo i da je nespojivo s demokratskim i konvencijskim vrijednostima, te time potpada pod zabranu iz članka 4., bez potrebe da se okvalificira kao “ropstvo”, “služenje” ili “prisilni rad”. Utvrđeni elementi trgovanja ljudima - postupanje s ljudima kao s robom, strogi nadzor, ograničavanje kretanja, uporaba nasilja i prijetnji, loši životni i radni uvjeti te mala ili nikakva isplata - obuhvaćeni su ovim trima kategorijama ... Iz navedenog slijedi da države imaju pozitivnu obvezu uspostaviti zakonodavni i administrativni okvir za zabranu i kažnjavanje trgovine ljudima te poduzeti mjere za zaštitu žrtava kako bi osigurale sveobuhvatan pristup tom pitanju, kako to zahtijevaju Protokol iz Palerma i Konvencija o borbi protiv trgovine ljudima ... Države su dužne i osigurati odgovarajuću obuku službenika odgovornih za provođenje zakona i imigraciju ... te provoditi sveobuhvatnu istragu...”
Ključne riječi: trgovanje ljudima, sloboda, osobnost, dostojanstvo, život

rujan 2019.
Marasović Bajuk Silvija
Evidencija radnog vremena nakon presude Suda Europske unije C-55/18 (CCOO vs. Deutsche Bank SAE) od dana 14. 5. 2019. godine
Obveza evidentiranja radnog vremena proizlazi iz članka 5. Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14 i 127/17). Prema navedenom članku svi poslodavci obvezni su voditi evidenciju o radnicima koji su kod njih zaposleni i evidenciju o njihovu radnom vremenu. Sadržaj i način vođenja evidencije o radnicima propisuje ministar rada i mirovinskoga sustava posebnim pravilnikom. Trenutno je na snazi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (Narodne novine, br. 73/17) koji je stupio na snagu 1. rujna 2017. godine. Pravilnik iz 2017. godine poslodavci su dočekali s velikim oduševljenjem jer se njime u odnosu na stari pravilnik pojednostavnilo evidentiranje radnog vremena i smanjile su se obveze poslodavaca u pogledu vođenja podataka radnika. Međutim, nova presuda Suda Europske unije u predmetu C-55/18 (CCOO vs. Deutsche Bank SAE) od dana 14. 5. 2019. godine itekako bi mogla promijeniti dosadašnji način vođenja evidencija te postrožiti način vođenja svih podataka o kojima ovisi ostvarivanje socijalnih i materijalnih prava radnika.
Ključne riječi: evidencija radnog vremena, praksa Suda Europske unije, prava radnika, radno vrijeme