Pravni portal ingbiro.com
Vaš osobni pravni savjetnik

Više

Najpouzdanija baza propisa
Mi pratimo zakonodavstvo već 60 godina

Više

Jedinstvena baza sudske prakse
Izabrala stručna redakcija sudaca VSRH

Više

Više od 4000 stručnih i znanstvenih članaka
Odgovori na aktualna i vječna pravna pitanja

Više

Posebna ponuda: Uštedite 750 kn!
ingbiro.com 0-24 / 365 dana / 9 kn dnevno

Pretplatite se

Zakonodavstvo na dodir prsta

Najveći portal pročišćenih i povezanih pravnih informacija: od važećih propisa i sudskih odluka RH i EU, pročišćenih tekstova zakona do stručno-znanstvenih članaka i korisnih pravnih sadržaja. ...više

Kako koristiti Pravni portal ingbiro.com    

Postanite korisnik

Najbolji način da se uvjerite u prednost korištenja više od 1 600 000 provjerenih, ažuriranih i povezanih pravnih sadržaja jest da sami probate koristiti Pravni portal ingbiro.com. Zatražite probnu lozinku!

Postanite korisnik Pravnog portala ingbiro.com

Prijava

   
Zadnji broj
travanj 2018.
Župan Mirela
Novi Zakon o međunarodnom privatnom pravu
Usvajanje Zakona o međunarodnom privatnom pravu (listopad 2017.) dugo je očekivano u široj zainteresiranoj stručnoj i znanstvenoj javnosti. Novi ZMPP zamijenit će Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima iz 1982. godine. Intenzitet i priroda suvremenoga prekograničnog pravnog prometa proteklih se desetljeća bitno promijenila. Iako sektorski propis u tom razdoblju nije revidiran, nova rješenja postupno su usvajana kroz međunarodne ugovore, uredbe EU, a sada ih u autohtonom dijelu donosi i novi ZMPP. Štoviše, novi ZMPP uvažava činjenicu da multiplicitet pravnih izvora otežava praktičnu promjenu. Stoga po uzoru na brojne europske zakonodavce vrši i edukativnu funkciju upućujući na relevantne međunarodne i europske pravne izvore. ZMPP u odnosu na ranija rješenja uvodi bitne promjene. Napuštaju se prijašnja pravila i obilno uvode otvorene poveznice i kriteriji nadležnosti, poput uobičajenoga boravišta, najbliže veze ili nužnog foruma. Dio ranijih rješenja se zadržava, a po potrebi ih se modificira i unaprjeđuje. Svojim nomotehničkim pristupom, ali i autohtonim rješenjima ZMPP se može ubrojiti u red suvremenih europskih kodifikacija međunarodnoga privatnog prava. Zasigurno će se stupanjem na snagu (siječanj 2019.) ovog zakona u Hrvatskoj otvoriti prostor novom pristupu pravosuđenju u prekograničnim stvarima.
Ključne riječi: međunarodno privatno pravo, mjerodavno pravo, nadležnost, priznanje strane odluke, EU.

travanj 2018.
Hoško Tena, Bolonja Barbara
Europska potvrda o nasljeđivanju - pravna priroda i učinci
Autorice u radu razmatraju pravnu prirodu i učinke Europske potvrde o nasljeđivanju uvedene Uredbom br. 650/2012 o nasljeđivanju. U sustavu Uredbe Europska potvrda o nasljeđivanju ne predstavlja ni javnu ispravu ni sudsku odluku, već ispravu sui generis koja izdavanjem u jednoj državi članici stječe učinke u svim drugim državama članicama bez ikakvog posebnog postupka i bez razloga na temelju kojih bi se moglo odbiti prihvaćanje učinaka Potvrde u drugim državama članicama. Glavni učinci Potvrde su njezina dokazna vrijednost, postupanje u dobroj vjeri te mogućnost upisa u javne upisnike na temelju Potvrde. U pogledu upisa u javne upisnike naizgled dolazi do sukoba između pitanja nasljednoga međunarodnog privatnog prava te onog stvarnog, koje je isključeno iz polja primjene Uredbe. Uredba isključuje iz polja primjene prirodu stvarnih prava te upisivanje u javne upisnike istodobno predviđajući Potvrdu kao valjanu ispravu za upis u takve upisnike. Zaključuje se stoga da Potvrda jest valjana isprava za upis ako čini funkcionalni ekvivalent isprava koje se prema nacionalnom zakonodavstvu smatraju valjanima za upis, uz mogućnost tijela upisa da zatraži dodatne informacije i dokumentaciju.¸
Ključne riječi: Uredba br. 650/2012 o nasljeđivanju, Europska potvrda o nasljeđivanju, pravna priroda Potvrde, učinci Potvrde.

travanj 2018.
Jelušić Damir
Konvalidacija ugovora nesklopljenih u zahtijevanoj pisanoj formi
Naš je obveznopravni poredak, u kontekstu ugovorne forme, utemeljen na načelu neobvezatnosti ugovornog oblika odnosno načelu neformalnosti ugovora nazivanom i, prema nekim autorima pogrešno i nepotrebno, konsenzualizmom. Pravni je antipod tog načela, dakako, načelo formalizma koje je u modernim pravnim poretcima napušteno. Načelo neobvezatnosti ugovorne forme u Zakonu je normirano u obliku stilizacije po kojoj se ugovor može sklopiti u bilo kojem obliku osim ako je zakonom drukčije određeno. O navedenom je načelu neformalnosti ugovorne forme relevantna judikatura deklarirala pravno shvaćanje u brojnim odlukama.
Ključne riječi: konvalidacija, oblik ugovora, sudska praksa.

travanj 2018.
Zebec Saša
Preuzimanje duga kroz pogled na aktualno zakonodavstvo, judikaturu te neke poredbene momente
Institut preuzimanja duga u hrvatskom zakonodavstvu uređen je važećim Zakonom o obveznim odnosima. Polazi se od nepromjenjivosti identiteta obveznopravnog odnosa u slučaju promjene subjekata. Analizira se pojam ugovora o preuzimanju duga, značenje pristanka vjerovnika, zakonsko uređenje tog instituta s detaljnim pregledom sudske prakse, mišljenja teorije i neke poredbene momente. Ugovor o preuzimanju duga je neformalni pravni posao. Razmatraju se dvojbe o pravnom obliku tog ugovora u slučaju kad je za glavni ugovor propisan određeni oblik, iznimka da šutnja vjerovnika ne znači njegov pristanak u slučaju kad je dug osiguran hipotekom, zatim pravna sudbina sporednih prava uz naglasak na jamstvo i zalog. Na koncu, ističu se određena zakonska ograničenja glede primjene tog ugovora.
Ključne riječi: ugovor o preuzimanju duga, Zakon o obveznim odnosima, pristanak vjerovnika, neformalni ugovor, sporedna prava.

travanj 2018.
Bodul Dejan
Dvadesetak godina moderne stečajne politike - gdje smo i što dalje
Budući da živimo u vremenima brzih društvenih promjena čija je navodna svrha stvoriti bolje uvjete za život, za pravnu znanost i praksu iznimno je važno dati odgovarajuća objašnjenja o razvitku određenih grana prava. Govoreći o stečajnom pravu, vidimo da zakonski okvir prijašnjeg sustava nije zadovoljavao ni jedan od interesa koji bi se trebao zadovoljiti u laissez faire tržištu. U skladu s time, doktrina i judikatura smatrale su da je uvođenje novoga stečajnog zakonodavstva prijeka potreba. Stečajni zakon donesen je u svibnju 1996. i nakon toga mijenjan (i dopunjavan) više puta. Ipak, česte financijske krize uvjetovale su potrebu za radikalnom reformom stečajne regulative koja se provela Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. U njegovoj višegodišnjoj praktičnoj primjeni uočen je niz problema u tumačenju i učincima pojedinih odredaba i instituta, što se pokušalo otkloniti donošenjem novog Stečajnog zakona 2015. (izmijenjen 2017.) za čiju je provedbu doneseno više uredaba i pravilnika. Paralelno je zastupano stajalište da insolvencijski postupci trebaju imati i socijalnu funkciju pa je implementiran revidirani Zakon o osiguranju potraživanja radnika te Zakon o stečaju potrošača. Budući da indikativna metoda utvrđivanja činjenica ukazuje da željeni ciljevi funkcionalizacije stečajnopravne zaštite još nisu ostvareni, cilj je rada analizirati, uz osvrt na postojeće reforme, koji bi reformski smjer bio preporučljiv.
Ključne riječi: insolvencijski propisi, pravci reforme.

travanj 2018.
Sedmak-Jednačak Gordana
Novi Zakon o koncesijama, uz primjenu kriterija odabira ekonomski najpovoljnije ponude
Novi Zakon o koncesijama (Narodne novine, br. 69/17) stupio je na snagu dana 22. srpnja 2017. godine. Navedeni Zakon uređuje postupanje pri davanju koncesije, njezin prestanak, potom pravnu zaštitu koja se primjenjuje pri davanju koncesija, politiku koncesije te sva druga pitanja koja su povezana s koncesijom.
Ključne riječi: koncesija, komunalne djelatnosti, ugovor o koncesiji, postupak dodjeljivanja koncesije.

travanj 2018.
Rajko Alen
Koja grana sudovanja pruža sudsku zaštitu zaposlenicima pravnih osoba s javnim ovlastima koje imaju i svojstvo javnopravnog tijela?
Analizom mjerodavnoga normativnog okvira na područjima upravnog prava i radnih odnosa, ponuđen je odgovor na dvojbu koja se javila u praksi – utječe li okolnost da pojedina pravna osoba s javnim ovlastima ima položaj javnopravnog tijela na određivanje stvarne nadležnosti za sudsku zaštitu u radnim sporovima koje pokreću zaposlenici takve pravne osobe.
Ključne riječi: pravna osoba s javnim ovlastima, javnopravno tijelo, sudska zaštita u radnim sporovima.

travanj 2018.
Loboja Ante
Na snazi su nove vrijednosti europskih pragova u javnoj nabavi od 1. siječnja 2018. godine
Europska komisija je u prosincu 2017. godine propisala nove financijske vrijednosti europskih pragova u eurima, koje primjenjuju obveznici primjene propisa o javnoj nabavi kada provode postupke javne nabave radi sklapanja ugovora i okvirnih sporazuma, te je iste objavila u Službenom listu Europske unije. Istodobno je objavila i njihove odgovarajuće vrijednosti preračunate u nacionalne valute. Uredbe Europske komisije kojima se propisuju nove vrijednosti europskih pragova stupile su na snagu i primjenjuju se od 1. siječnja 2018. godine, što znači da su naručitelji, koji su obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine, br. 120/16), obvezni primjenjivati propisane vrijednosti europskih pragova od istoga datuma.
Ključne riječi: europski pragovi, javna nabava.

travanj 2018.
Štaba Romina
Porez na dodanu vrijednost kod zamjene bitcoina za nacionalnu valutu na temelju prakse Suda Europske unije s osvrtom na hrvatsko pravo
Razvojem digitalnog društva virtualne valute dobivaju sve više na značaju, a u posljednje vrijeme najviše se ističe virtualna valuta bitcoin. Ne egzistira ni jedan europski pravni propis koji bi na striktan način uređivao područje poslovanja s virtualnim valutama, time i bitcoinima. Stoga, ako je potrebno posegnuti za izvorima prava koji reguliraju navedeno područje, do izražaja dolaze presude Suda Europske unije i tumačenja dana u tim presudama. Ovaj se rad bavi pitanjem oporezivanja porezom na dodanu vrijednost usluga koje se tiču zamjene virtualne valute bitcoin u nacionalne valute i obratno, i to u skladu s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost. U radu je obrađena presuda Suda Europske unije u predmetu Skatteverket protiv Davida Hedqvista, C-264/14, kojom je presuđeno da isporuke usluga koje se sastoje od zamjene tradicionalnih valuta za jedinice virtualne valute bitcoin i obratno predstavljaju transakcije koje su izuzete od oporezivanja porezom na dodanu vrijednost. Prikazom hrvatskog prava i Mišljenja koje je dala Porezna uprava Republike Hrvatske prije donošenja navedene presude, proizlazi da su hrvatske norme, čija bi primjena došla u obzir u svezi s predmetnom temom, usklađene sa sadržajem spomenute Direktive. Uočena je jedino razlika u tome da je Mišljenje Porezne uprave Republike Hrvatske, koje se temeljilo na očitovanju Hrvatske narodne banke, bilo da se izuzeće od oporezivanja porezom na dodanu vrijednost usluge zamjene bitcoina za nacionalnu valutu i obratno temelji na tome da se radi o prenosivom instrumentu, dok je stav Suda Europske unije da se, u svrhu oporezivog događaja, radi o izuzeću na temelju tretiranja bitcoina kao zakonitog sredstva plaćanja.
Ključne riječi: bitcoin, porez na dodanu vrijednost, praksa Suda Europske unije, zamjena bitcoina za nacionalnu valutu, Direktiva Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006., izuzeće.

travanj 2018.
Saračević Moslavac Alida
Pravna konvalidacija pregleda u dokaznu radnju pretrage i (ne)zakonitost dokaza
Razlikovanje pregleda kao policijskog uredovanja prema posebnim propisima od pretrage značajno je zbog pitanja ocjene zakonitosti dokaza prikupljenih tijekom jednog, odnosno drugog postupanja. Ovlast za poduzimanje pregleda policija crpi izravno iz zakona i nije nužno da dobije prethodno sudsko odobrenje za poduzimanje takve radnje. Dobrovoljnost u postupanju okrivljenika ili osumnjičenika, koji svojevoljno odobrava policajcima pregled određenog prostora ili prostorija, ne smije se tumačiti kao navlačenje obrane na nezakonito postupanje, jer tada to predstavlja zlouporabu kasnijih procesnih ovlaštenja. Autorica u radu razmatra radnje i mjere procesne prisile radi pribavljanja dokaza i predmeta koji služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku, uz poseban osvrt na razlikovanje strogo formalnog postupanja i sudske kontrole policijske pretrage u odnosu na uvjetno neformalno ili prema posebnom zakonskom propisu o policijskom radu manje formalno djelovanje kriminalističke policije prilikom pregleda prostorija i prostora. U zaključku se ističe da policija mora vrlo pažljivo razlučiti u kojem trenutku njihov pregled prostorija i prostora koje koristi osumnjičenik ili okrivljenik mora pravno konvalidirati u dokaznu radnju pretrage, pod punim nadzorom suca istrage i kasnije raspravnoga kaznenog suda.
Ključne riječi: pregled, pretraga, zakonitost, prisila, dobrovoljnost, oduzimanje predmeta.

travanj 2018.
Pražetina Kaleb Renata
Nesavjesno liječenje kao kazneno djelo u recentnoj sudskoj praksi
Kazneno djelo nesavjesnog liječenja iz čl. 181. KZ/11 je najčešće kazneno djelo protiv zdravlja ljudi koje se javlja u praksi. Zdravstveni radnici profesionalno se bave pružanjem zdravstvene zaštite, što ih stavlja u položaj povećane odgovornosti. Zadatak liječnika je prije svega da ne šteti bolesniku te je dužan liječiti svakog pacijenta, čuvati njegovo dostojanstvo i liječničku tajnu, ali prije svega treba pružiti pomoć. Kazneni zakon je 2013. godine unio izmjenu u predmetno kazneno djelo kojim je znatno ublažena pravna kvalifikacija samog djela. Ukazuje se na bitnu ulogu odabira medicinskog vještaka određene specijalizacije prilikom dokazivanja predmetnog kaznenog djela te se analiziraju neki predmeti iz recentne sudske prakse.
Ključne riječi: kaznena djela protiv zdravlja ljudi, nesavjesno liječenje, sudska praksa.

travanj 2018.
Nemec Dragutin
Pravna izdanja
-