Pravni portal ingbiro.com
Vaš osobni pravni savjetnik

Više

Najpouzdanija baza propisa
Mi pratimo zakonodavstvo već 60 godina

Više

Jedinstvena baza sudske prakse
Izabrala stručna redakcija sudaca VSRH

Više

Više od 4000 stručnih i znanstvenih članaka
Odgovori na aktualna i vječna pravna pitanja

Više

Posebna ponuda: Uštedite 750 kn!
ingbiro.com 0-24 / 365 dana / 9 kn dnevno

Pretplatite se

Zakonodavstvo na dodir prsta

Najveći portal pročišćenih i povezanih pravnih informacija: od važećih propisa i sudskih odluka RH i EU, pročišćenih tekstova zakona do stručno-znanstvenih članaka i korisnih pravnih sadržaja. ...više

Kako koristiti Pravni portal ingbiro.com    

Postanite korisnik

Najbolji način da se uvjerite u prednost korištenja više od 1 600 000 provjerenih, ažuriranih i povezanih pravnih sadržaja jest da sami probate koristiti Pravni portal ingbiro.com. Zatražite probnu lozinku!

Postanite korisnik Pravnog portala ingbiro.com

Prijava

   
Zadnji broj
listopad 2018.
Horvat Lidija
Implementacija Okvirne odluke (2002/584/PUP) o europskom uhidbenom nalogu s posebnim osvrtom na zastaru
Rad se bavi pitanjem implementacije Okvirne odluke o europskom uhidbenom nalogu u domaći pravni sustav. U uvodnom dijelu analizira se izmjena Ustava Republike Hrvatske koja je bila osnovna pretpostavka primjene europskog uhidbenog naloga i ograničenje u pogledu izručenja koja je Republika Hrvatska imala u svom pravnom poretku. Analiza prakse Suda Europske unije pokazuje okvire diskrecije koje su države članice imale prilikom implementacije Okvirne odluke u nacionalne pravne sustave. Dio rada posvećen komparativnopravnom iskustvu implementacije Okvirne odluke u sustave pojedinih država članica Europske unije fokusira se na Republiku Italiju i Republiku Njemačku. Anketom stručnjaka iz osam država članica Europske unije provedeno je okvirno istraživanje o četiri važna pitanja koja se odnose na implementaciju europskog uhidbenog naloga (način implementacije, pitanje zastare, ispitivanje osnovane sumnje i postojanje dodatnih razloga za odbijanje europskog uhidbenog naloga). Konačno, u radu se analizira praksa domaćih sudova u odnosu na zastaru kao razlog za odbijanje predaje. Autorica zaključuje da je Okvirna odluka implementirana u nacionalni sustav na način koji je prouzročio pravnu nesigurnost kod hrvatskih građana. Sudskim tumačenjem Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije kojim je Okvirna odluka implementirana u nacionalni sustav razvila se praksa koja izlazi iz okvira Okvirne odluke i njezina ratio legis.
Ključne riječi: europski uhidbeni nalog, implementacija, Okvirna odluka o europskom uhidbenom nalogu, temeljna ljudska prava, zastara, predaja, predaja hrvatskih državljana, osnovana sumnja i europski uhidbeni nalog, Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije.

listopad 2018.
Vučković Vladimir
Parnični postupak radi proglašenja ovrhe nedopuštenom u sudskoj praksi
Autor u članku obrađuje parnični postupak radi proglašenja ovrhe nedopuštenom. Nakon sažetog prikaza zakonodavnog uređenja prelazi se na okosnicu rada koju čine stajališta relevantne sudske prakse. S obzirom na to da je ova materija uređena dvama procesnim zakonima koji su u međusobnoj vezi, stajališta zauzeta u praksi sudova važna su za uspješno vođenje tih postupaka.
Ključne riječi: ovrha, nedopuštenost ovrhe, parnični postupak.

listopad 2018.
Gović Penić Iris
Sudska praksa na području dopuštenosti ugovaranja povrata troškova edukacije za slučaj prestanka ugovora o radu
Poslodavci u praksi ponekad koriste različite institute radnog i obveznog prava kako bi se zaštitili od postupaka radnika, a posebno od, po njihovoj procjeni ili kao posebno ugovorenog, prijevremenog prestanka ugovora o radu. Instituti koji se najčešće koriste su ugovaranje odštetne odgovornosti radnika, ugovaranje ugovorne kazne, ugovaranje obveze radnika da poslodavcu vrati iznos koji je uložio u njegovu edukaciju i osposobljavanje za obavljanje poslova radnikova radnog mjesta ili ugovaranje iznosa koji je uložio u njegovu edukaciju neovisno o tome je li radniku ta edukacija bila potrebna za obavljanje poslova njegova radnog mjesta i dr. Ovakve ugovore ili ugovorne odredbe radnici u praksi često osporavaju, a nerijetko u tome i uspijevaju. O nekim od pitanja vezanih uz ovu problematiku još uvijek nema relevantne sudske prakse, a glede nekih je praksa različita. Upravo zato zaslužuju posebnu pažnju.
Ključne riječi: ugovor o radu, povrat troškova edukacije, sudska praksa.

listopad 2018.
Učur Marinko Đ.
Pravilnik o zaštiti na privremenom gradilištu
U Narodnim novinama broj 78/18 od 25. svibnja 2018. objavljen je Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim gradilištima. Donio ga je ministar nadležan za rad na temelju Zakona o zaštiti na radu. Pravilnik propisuje mjere, pravila, postupke i aktivnosti zaštite na radu radnika, osoba na radu i samozaposlenih osoba na privremenim gradilištima. Predmet ovoga rada je naglašavanje dijelova sadržaja Pravilnika, koji se odnosi na subjekte i njihove postupke i odnose u ovom osjetljivom području zaštite na radu.
Ključne riječi: zaštita na radu, privremeno gradilište, pravilnik, subjekti i odnosi.

listopad 2018.
Rajko Alen
Pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu kao ustavno ograničenje državne vlasti
Autonomni djelokrug obuhvaćen pravom na lokalnu samoupravu ključni je čimbenik ograničenja državne vlasti iz članka 4. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske. To se ograničenje ostvaruje putem pravom uređenih postupaka, ali i redovnim obavljanjem poslova iz samoupravnog djelokruga, što onemogućava apsolutni monopol državnih javnih politika u konkretnim sferama javnog djelovanja. Pravo na lokalnu samoupravu jedan je u nizu raznovrsnih oblika autonomije koji čine konstrukciju demokratske pravne države.
Ključne riječi: lokalna i područna (regionalna) samouprava, državna vlast, dioba vlasti, autonomija, Ustav Republike Hrvatske.

listopad 2018.
Juričić Mirjana
Pravne posljedice pogrešne primjene zakona u vezi “šutnje uprave”
Sudsku kontrolu uprave upravni sudovi obavljaju radi zaštite prava građana te radi zaštite javnog interesa i objektivnog pravnog poretka. Njome se osigurava ostvarivanje načela zakonitosti i vladavine prava. Propuštanje javnopravnog tijela da u propisanim zakonskim rokovima donese rješenje i dostavi ga stranci negativno utječe na ostvarivanje prava stranaka i ne jamči im pravnu sigurnost. Institut pravne zaštite od takvih nepostupanja nadležnih tijela u upravnim stvarima, odnosno u slučaju “šutnje uprave” propisan je Zakonom o općem upravnom postupku, a obuhvaća: pravo na pravni lijek (žalbu u slučaju nedonošenja upravnog akta), utvrđivanje razloga za “šutnju” te pravo/mogućnost drugostupanjskog tijela da samo riješi upravnu stvar.
Ključne riječi: šutnja uprave, pristup informacijama, žalba.

listopad 2018.
Juras Damir, Galiot Mijo, Novak Boris
Kaznena djela neovlaštenog zvučnog snimanja i prisluškivanja te neovlaštenog slikovnog snimanja u zakonodavstvu i praksi Republike Hrvatske
U radu se, uz navođenje statističkih podataka i sudske prakse, daju opis i analiza kaznenih djela “neovlašteno zvučno snimanje i prisluškivanje” te “neovlašteno slikovno snimanje” u zakonodavstvu Republike Hrvatske. U vremenu brzog razvoja tehnologije koja velikom broju ljudi omogućuje jednostavno snimanje drugih osoba i prenošenje tako prikupljenih podataka, zakonodavac je propisivanjem navedenih kaznenih djela uspio sankcionirati ponašanja kojima se grubo zadire u zajamčeno pravo na privatnost. Istodobno, razlozi za isključenje protupravnosti kod navedenih djela opravdano osiguravaju da neće kazneno odgovarati osobe koje u određenim slučajevima snimanje obave bez sudbenog naloga. Ključne riječi: kazneno djelo, neovlašteno prisluškivanje, neovlašteno snimanje, zakonodavstvo Republike Hrvatske, zaštita privatnosti.

listopad 2018.
Pavlović Mladen
Bitni elementi kod objektivne preinake tužbe i identiteta parnica
Strankama pripada dispozicija hoće li svoja ovlaštenja u realizaciji svojih subjektivnih prava koja im pripadaju prema zakonu i/ili pravnom poslu ostvarivati u jednoj konkretnoj parnici ili više njih. To će ovisiti o pravilnom i zakonitom postavljanju tužbenog zahtjeva te u svezi s njim o raspoložbi i mogućnostima iznošenja relevantnih činjenica te predlaganja likvidnih dokaza kojima se takve činjenice potkrepljuju kao i protuargumentima protivnika. U članku se razmatraju bitni elementi koji su kolerativnog značaja kod objektivne preinake tužbe, ali i utvrđenja identiteta parnica. Posebno je upozoreno na značaj istovjetnosti tužbenog zahtjeva i činjenične tužbene osnove u tom uzajamnom djelovanju, koje proizvodi procesnopravne i materijalnopravne učinke. Navedene su promjene, koje se ne smatraju preinakom tužbe i ne utječu na identitet parnica te karakteristični slučajevi iz sudske prakse.
Ključne riječi: tužbeni zahtjev, činjenična osnova, preinaka tužbe, litispendencija, identitet spora, pravomoćnost.

listopad 2018.
Poretti Paula
Kolektivna pravna zaštita u aktualnom hrvatskom zakonodavstvu i sudskoj praksi
U radu se donosi prikaz uređenja mehanizama kolektivne pravne zaštite u hrvatskom pravu te sažeta analiza njihove primjene u sudskoj praksi. Naglasak je na rješenjima koja predviđa Zakon o suzbijanju diskriminacije, u dijelu u kojemu regulira mehanizam udružne tužbe za zaštitu od diskriminacije. Razmatra se djelotvornost mehanizama kolektivne pravne zaštite dostupnih u hrvatskom pravu te modaliteti njihova unaprjeđenja, uključujući rješenja koja predviđa Prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o reprezentativnim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, kojom se stavlja izvan snage Direktiva 2009/22/EZ. Pritom se uzima u obzir da su određene specifičnosti rješenja koja donosi taj Prijedlog uvjetovane EU politikom zaštite prava potrošača.
Ključne riječi: kolektivna pravna zaštita, udružna tužba, suzbijanje diskriminacije, zaštita potrošača, sudska praksa.

listopad 2018.
Zagrajski Sanja, Topić Helena
O oduzimanju i ograničavanju temeljnih ljudskih prava osobama s duševnim smetnjama u postupku prisilnog zadržavanja, prisilnog smještaja i prisilnog liječenja u psihijatrijskoj ustanovi
Prisilno zadržavanje, prisilni smještaj i prisilno liječenje osoba s duševnim smetnjama možemo proučavati s više aspekata. Tako možemo razmatrati interes društva za zaštitu od stvarne ili potencijalne opasnosti koju predstavljaju osobe s duševnim smetnjama zbog njihova nepredvidljivog ponašanja. S drugog aspekta, iz pozicije osobe na koju se primjenjuje prisilni smještaj i liječenje, postupci i odluke sudova koja provode postupak i donose odluke o prisilnom smještaju ili liječenju na slobodi, znače oduzimanje ili ograničavanje temeljenih ljudskih prava, kao što su pravo na slobodu, pravo na podvrgavanje medicinskim postupcima samo uz pristanak, pravo na kretanje, pravo na autonomiju i samoodređenje. Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama propisuje temeljna načela, zaštitu prava te uvjete za primjenu mjera i postupanje prema osobama s duševnim smetnjama. Je li i u kojoj mjeri zakonodavac uspio pomiriti interes društva za zaštitom od stvarne ili potencijalne opasnosti koju predstavljaju osobe s duševnim smetnjama i interese osoba s duševnim smetnjama te jesu li u potpunosti poštovani međunarodni standardi zaštite osoba s duševnim smetnjama, posebna su pitanja. Autorice ovog rada kao akteri sudbene vlasti koja provodi postupke prisilnog smještaja posebno istražuju praksu hrvatskih sudova u predmetima prisilnog smještaja, ali i relevantnu praksu Europskog suda za ljudska prava, jer suci moraju voditi računa o zaštiti konvencijskih prava osoba s duševnim smetnjama, kao posebne, slabije zaštićene kategorije u društvenoj zajednici. Posebno se analiziraju pojedini sudski predmeti, za koje su autorice skromno ocijenile da bi ukazivanje na dobra, ali, nažalost, i loša rješenja, moglo biti na pomoć sucima, ali i prijedlog zakonodavcu za promjenu nekih postojećih normativnih rješenja.
Ključne riječi: prisilno zadržavanje, prisilni smještaj, prisilno liječenje, osobe s duševnim smetnjama, sudska praksa.

listopad 2018.
Matijević Berislav
Kvantitativno ograničenje naknade neimovinske štete kod osiguranja od automobilske odgovornosti – primjer iz prakse Suda Europske unije
Neimovinska šteta pojava je suvremenog prava jer je u svojim začecima opći pojam štete u pravnom smislu obuhvaćao samo predmete imovinske vrijednosti. No, prije svega, s razvojem nauka o pravu osobnosti i neimovinska šteta postala je jedan od neizostavnih sastojaka općeg pojma štete u pravnom smislu: kao štetnom radnjom prouzročene povrede nečijeg subjektivnog prava ili interesa. U tom smislu ide i konstatacija: posebna je zasluga učenja o pravu osobnosti (ličnosti) upravo ta, da jedino pravilno projicira pojam neimovinske (nematerijalne) štete.
Ključne riječi: automobilsko osiguranje, neimovinska šteta, osiguranje, Sud Europske unije.

listopad 2018.
Nemec Dragutin
Pravna izdanja
-