Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine
U skladu sa člankom 9. Pravilnika o sadržaju obračuna plaće,
naknade plaće ili otpremnine (NN br. 32/15), kojim je propisano da su obrasci
obračuna isplaćene plaće, neisplaćene plaće, odnosno naknade plaće, isplaćene
otpremnine i neisplaćene otpremnine sastavni dio Pravilnika, proizlazi njihova
obvezatna primjena. Poslodavci su svoje obračunske isprave dužni uskladiti s
odredbama Pravilnika najkasnije do 01. srpnja 2015. godine, pri čemu navedene
obrasce mogu prilagoditi, odnosno proširiti sadržajem podataka koje oni vode, a
nisu navedeni u obrascima.
U
obrascima koji se odnose na obračune plaće, u okviru opisa plaće, navedeni su
određeni oblici rada. U slučaju da kod radnika postoje dvije ili više osnova
rada koje bi trebalo upisati u okviru opisa plaće (npr. redoviti rad i redoviti
rad u dane blagdana), takav rad je potrebno upisati u odgovarajućem obrascu, u
obje rubrike.
Iz
odredbe članka 2. stavka 1. podstavka 4. Pravilnika, proizlazi obveza vođenja
podataka o ostvarenim satima rada i drugih podataka od kojih ovisi iznos plaće
radnika. Između ostalih podatka, to je podatak o satima u kojima radnik
nije radio iz razloga za koje je sam odgovoran. radi se o satima u kojima
radnik nije radio iz nekih svojih osobnih razloga, a za koje je poslodavac
prihvatio isplatiti naknadu plaće (npr. odlazak liječniku i sl.).
Pod
točkom 13.5. obrasca obračuna isplaćene plaće upisuje se podatak o neto
isplaćenoj plaći, odnosno iznos nakon izvršenih obustava. Podatak o neto iznosu
plaće prije obustava posebno se ne iskazuje, ali se do istog dolazi zbrojem
podataka upisanih pod točkom 11. i 12. u okviru opisa plaće.
Podaci
o satima neopravdanog izostanka radnika sadržajno nisu dio obračuna isplaćene
plaće, stoga što kod takve vrste izostanka, radnik u određenom razdoblju nije
obavljao ugovorene poslove, pa mu poslodavac nije u obvezi za to razdoblje
isplatiti plaću.
U
slučaju kada se radniku plaća obustavlja po više osnova, poslodavac može,
umjesto jedne rubrike „vrsta i iznos obustave“, kreirati i više takvih rubrika
kako bi mogao obustave kojih je više, evidentirati svaku zasebno. Na koji će ih
način voditi, ostavljeno je na odluku poslodavcu.
U
rubriku „napomene“, poslodavac može upisati svaki onaj podatak koji mu je bitan
za pojedini obračun. Tako npr. u navedenu rubriku može upisati činjenicu
radnikovog neopravdanog izostanka s posla.
Iako
u tekstu Pravilnika nije izrijekom naveden način dostave obračuna radniku,
mišljenja smo da se isti mogu, radi jednostavnijeg postupanja, radniku
dostaviti i elektroničkom poštom. U tom bi slučaju datum predaje radniku bio
datum uručenja takve pošte, za razliku od obračuna neisplaćene plaće, u koji bi
se trebao upisivati datum određen za isplatu plaće, s obzirom na određivanja
roka dospijeća te činjenice da neisplaćeni iznosi radnikovih potraživanja ulaze
u kategoriju potraživanja za koje radnik može tražiti provođenje ovrhe.
Za
radnike s kojima je poslodavac ugovorio samostalnost određivanja najdužeg
trajanja tjednog radnog vremena, noćnom radu te dnevnom i tjednom odmoru,
poslodavac je, u skladu s Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o
radnicima, dužan voditi podatke o radnom vremenu potrebne za ostvarivanje prava
iz radnog odnosa (npr. podatak o sklopljenom ugovoru o radu na puno radno
vrijeme od četrdeset sati tjedno). U okviru obračuna plaće ne bi trebao
iskazati one podatke koji u razdoblju, odnosno mjesecu za koji se plaća ili
naknada plaće isplaćuje, kod radnika zbog ugovorene samostalnosti u određivanju
radnog vremena, faktično ne postoje (npr. prekovremeni rad, redoviti rad noću i
sl.).