veljača
2020
Pavlović Mladen
Oslobođenje od odgovornosti za štetu od opasne stvari (motornog vozila u pogonu)
Da bismo mogli govoriti o oslobođenju od odgovornosti za štetu od opasne stvari (motornog vozila u pogonu), prethodno mora postojati izvanugovorna odgovornost za štetu koja je nastala njegovom uporabom. Zbog toga je bilo nužno razmotriti opće i posebne pretpostavke odgovornosti za štetu. Zakon o obveznim odnosima predviđa situacije kada se primjenjuje objektivna, a kada subjektivna odgovornost vlasnika i dugih korisnika opasne stvari među koje pripada i motorno vozilo u pogonu te u određenim slučajevima propisuje kada se te odgovorne osobe po prigovoru mogu u potpunosti ili dijelom osloboditi od odgovornosti za prometnu nezgodu i time za počinjenu štetu. Zbog toga je u članku valjalo ukazati na razloge za potpuno ili djelomično oslobođenje od odgovornosti za štetu. Zakonodavac nije odredio tko se smatra trećom osobom, ali se to može analogno zaključiti iz odredbe čl. 1069. st. 4. Zakona o obveznim odnosima koja propisuje da se trećom osobom smatra oštećenik koji nije vlasnik, ni ovlašteni i neovlašteni korisnik motornog vozila, ni osoba zadužena u vezi s njegovim pogonom. Odgovornost za štete izazvane motornim vozilom u pokretu (pogonu) zbog važnosti materije Zakon o obveznim odnosima iz 2005. regulirao je detaljnije nego prijašnji Zakon o obveznim odnosima iz 1991., pa je na to valjalo posebno ukazati u ovom članku, s tim da su dijelovi izlaganja potkrijepljeni primjerima sudskih odluka radi boljeg informiranja.
Ključne riječi: opće i posebne pretpostavke odgovornosti, subjektivna i objektivna odgovornost, oslobođenje od odgovornosti, opasna stvar, motorno vozilo
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
veljača
2020
Savić Šime
Povijest i svrha obveznog osiguranja od odgovornosti za štete uzrokovane trećim osobama uporabom motornih vozila – Uz 100. godišnjicu zakonskog obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti
Obvezno osiguranje od odgovornosti za štete uzrokovane trećim osobama uporabom motornog vozila najčešće je osiguranje koje se svakodnevno sklapa diljem svijeta. Tomu su svakako dva razloga. Prvi je što je broj motornih vozila u svijetu ogroman i ogromne su nesreće koje uzrokuju vozači motornih vozila, sa štetnim posljedicama s kojima se pojedinci pojedinačno nikako ne bi mogli nositi. Drugi, još važniji, razlog jest činjenica da je ta vrsta osiguranja obvezna i da su mnoge zemlje propisima obvezale vlasnike i korisnike motornih vozila na sklapanje ugovora o osiguranju od odgovornosti za štete uzrokovane uporabom motornih vozila. Ta dva razloga osiguranja od automobilske odgovornosti vuku se od samih početaka i pojave osiguranja od automobilske odgovornosti, a ono se javilo istodobno s pojavom modernog automobila koji je predstavljao i još uvijek predstavlja velik izvor rizika i šteta. Diskusije o svrsi osiguranja od automobilske odgovornosti, njezinim ciljevima i zadacima, trajna su pojava, jer se uvijek, pa i danas, propituje potreba da takva vrsta osiguranja postoji kao obveza vlasnika i korisnika motornih vozila. To propitkivanje susrećemo i kod vlasnika odnosno korisnika motornih vozila, kod kojih (ponekad) prevladava uvjerenje da se radi o nametnutoj obvezi koja ograničava ljudske i poduzetničke slobode, pretvarajući se u nepotreban porez. No susrećemo ga i kod onih koji su apsolutno za uvođenje i održavanje sustava obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, ali sustava koji će otkloniti sadašnje nedostatke pozitivnog sustava osiguranja od automobilske odgovornosti. Drugim riječima – proširiti osigurateljno pokriće preko granica koje omeđuju današnji pozitivan sustav. S obzirom na to da se 20. ožujka 2018. navršilo točno stotinu godina od prvog zakona o uvođenju obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, prigoda je da se ispita povijest toga osiguranja povezana sa svrhom uvođenja njegove obveznosti i da se kritički razmotri njegovo funkcioniranje u današnjim uvjetima.
Ključne riječi: motorno vozilo, štete od motornih vozila, obvezno osiguranje od odgovornosti, povijest obveznog osiguranja.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
veljača
2020
Bandalović Katarina
Način oporezivanja nekretnina u Republici Hrvatskoj
Prema hrvatskim poreznim propisima nekretnine se oporezuju na temelju prinosa od njihova korištenja i na temelju prometa kojim dolazi do promjene vlasništva nekretnina. Promet nekretnina može biti oporeziv porezom na promet nekretnina ili porezom na dodanu vrijednost. U ovom radu daje se prikaz kako se u poreznom smislu definira promet nekretnina, za koje nekretnine i u kojem slučaju se plaća PDV, te u kojem slučaju i za koje nekretnine se plaća porez na promet nekretnina.
Ključne riječi: nekretnine, porez na promet nekretnina, porez na dodanu vrijednost.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
veljača
2020
Vajda Alan
Uvjeti vođenja registra udruga i stranih udruga u Republici Hrvatskoj
Navedenim stručnim tekstom prikazujemo zakonske obveze u vezi s vođenjem registra udruga i registra stranih udruga u Republici Hrvatskoj koje su propisane odredbama Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja registra udruga Republike Hrvatske i registra stranih udruga u Republici Hrvatskoj.
Ključne riječi: registar udruga, Zakon o udrugama, strane udruge, vođenje registra.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
veljača
2020
Vučković Josip,
Orešković Krešimir
Novela Zakona o ustanovama
Zakon o ustanovama temeljni je propis kojim je uređeno osnivanje i ustrojstvo ustanova u hrvatskom pravnom poretku. Iako se radi o kvalitetnom propisu koji je u osnovi izdržao test vremena, činjenica jest da je od 1993. godine, kad je stupio na snagu, do sada podvrgnut tek manjim izmjenama. Neke su njegove odredbe stoga nedvojbeno zastarjele, ili su nedovoljno usklađene s ključnim promjenama do kojih je u međuvremenu došlo u našem zakonodavstvu. U ovom članku autori daju detaljan prikaz najznačajnijih novina koje u tom pogledu donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ustanovama uz napomenu da je Novela Zakona o ustanovama planirana Planom zakonodavnih aktivnosti za 2019. godinu, kao i Nacionalnim programom reformi 2019., i to među ključnim aktivnostima u okviru provedbe mjere 1.4.4. Decentralizacija i racionalizacija te kao jedna od mjera u okviru pristupanja Republike Hrvatske u Europski tečajni mehanizam (ERM II) i bankovnu uniju.
Ključne riječi: Zakon o ustanovama, djelatnost ustanove, osnivački akti, javne ovlasti, stjecanje dobiti.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
veljača
2020
Mršić Željko
Policijska struka u sustavu kaznenog i kazneno procesnog prava
U radu se problematiziraju kompetencije za obavljanje poslova istraživanja i procesuiranja kažnjivih djela, odnosno postavlja se pitanje u koju struku – profesiju spadaju ti poslovi. Elaborira se zakonski okvir za stjecanje kompetencija za obavljanje tih poslova i odstupanja od normi Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Utvrđuje se da državna odvjetništva nisu kompetentna obavljati poslove “prethodnog postupka” koje im Zakon o kaznenom postupku stavlja u nadležnost jer obrazovnim programima koji se zahtijevaju za njihova imenovanja ti sadržaji nisu obuhvaćeni. Istodobno se utvrđuje da su to sadržaji koji se stječu kroz različite programe policijskog obrazovanja pa prema tome za te poslove primarno trebaju biti ovlašteni primjereno obrazovani i osposobljeni policijski službenici. Uz prijedlog da se tzv. prethodni postupak “vrati” u nadležnost policije predlaže se niz mjera usmjerenih na daljnju izgradnju policijskih kompetencija i policijske struke kako bi te poslove što profesionalnije mogli obavljati.
Ključne riječi: kriminalističko istraživanje, prethodni postupak, policijska struka, kompetencije, policija, državno odvjetništvo.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|