travanj
2020
Pavlović Mladen
Zastupanje i punomoć u građanskom (obveznom) pravu
Pri sklapanju pravnih poslova i poduzimanja drugih pravnih radnji koje proizvode pravne učinke potrebno je očitovanje pravno relevantne volje. Tu volju može očitovati izravno sam očitavatelj koji sklapa pravni posao ili poduzima određenu pravnu radnju ili za njega to može učiniti i netko drugi, koji se naziva zastupnikom. Zastupanje se najčešće odvija u granicama ovlaštenja zastupnika, koji može biti fizička i pravna osoba. U praksi je također često prisutno ne samo prekoračenje ovlasti za zastupanje nego i razni vidovi zloporabe i lažnog zastupanja. To se naročito pojavljuje kod dobrovoljnog zastupanja, na osnovi punomoći, ali od toga nisu imuni ni ostali oblici zastupanja koje smo razmatrali u ovom stručnom članku. Zato se naročito ukazuje na važnost i preciznost sadržaja svake punomoći. Punomoć ukazuje (dokazuje), da su opunomoćenik i opunomoćitelj zaključili ugovor o zastupanju (punovlašću). Za pouzdano utvrđenje identiteta i opsega ovlasti zastupnika trgovačkog društva potrebno je uvijek provjeriti sadržaj upisa u sudski registar, a za zastupnika pravne osobe drugog tipa sadržaj upisa u registar u koji se takva pravna osoba upisuje, a prema potrebi izvršiti i uvid u njezin temeljni pravni akt. U ovom su članku razmotreni pravni učinci zastupanja, opća pravila o zastupanju i osnove ovlaštenja za zastupanje s posebnim naglaskom na dobrovoljno zastupanje na osnovi ugovora i punomoći u građanskom pravu, s tim da smo posebno naveli i interesantne primjere iz postojeće sudske prakse.
Ključne riječi: zastupanje, punomoć, sudska praksa, lažni zastupnik, prekoračenje ovlasti.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
travanj
2020
Vučković Vladimir
Načela razmjernosti I pravičnosti prema Konačnom prijedlogu Ovršnog zakona iz 2019.
Proširenje i zaštita postupovnih prava i interesa ovršenika i protivnika osiguranja jedan je od ključnih motiva za donošenje novog Ovršnog zakona. Neizostavan element zaštite ovršenika i protivnika osiguranja jest skrb o načelima pravičnosti i razmjernosti. Konačnim prijedlogom Ovršnog zakona iz 2019. godine zakonodavac je etablirao načela razmjernosti i pravičnosti kao jedna od općih načela ovršnog prava. U radu je sadržana kritička analiza predloženog zakonodavnog uređenja s posebnim osvrtom na dvojbe i nejasnoće koje bi se mogle pojaviti u sudskoj praksi.
Ključne riječi: ovrha, načelo razmjernosti, načelo pravičnosti, Konačni prijedlog Ovršnog zakona.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
travanj
2020
Loboja Ante
Označavanje podataka u ponudi poslovnom tajnom sukladno Zakonu o javnoj nabavi
Gospodarski subjekt u postupku javne nabave smije na temelju zakona, drugog propisa ili općeg akta određene podatke označiti tajnom, uključujući tehničke ili trgovinske tajne te povjerljive značajke ponuda i zahtjeva za sudjelovanje. Pitanje označavanja podataka u ponudi ili u zahtjevu za sudjelovanje tajnima regulirano je odredbama članaka 52. do 55. Zakona o javnoj nabavi. Autor u članku obrađuje relevantnu noviju praksu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, koja se odnosi na pitanja označavanja tajnima podataka u ponudi ili u zahtjevu za sudjelovanje, sukladno Zakonu o javnoj nabavi iz 2016.
Ključne riječi: javna nabava, poslovna tajna, praksa Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, ponuda.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
travanj
2020
Vajda Alan
Donesen Zakon o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji
Autor ovim stručnim radom daje prikaz Zakona o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji koji je objavljen u Narodnim novinama, br. 66/19, s time da je primjena istog započela od 17. srpnja 2019. godine.
Ključne riječi: stranci, Europski gospodarski prostor, stalni boravak, rad, protjerivanje, članovi obitelji.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
travanj
2020
Vukšić Zdravko
Odgoda izvršenja poreznog rješenja u poreznom nadzoru
Svrha donošenja poreznog rješenja u poreznom nadzoru je njegovo izvršenje. Zbog toga možemo reći da je porezni nadzor uspješno okončan tek provedbom poreznog rješenja. Idealna situacija bila bi kada bi porezni obveznik dobrovoljno izvršio poreznu obvezu koja mu je rješenjem nametnuta. Međutim, događaju se situacije kada bi izvršenje poreznog rješenja iz poreznog nadzora prije sudske presude moglo uzrokovati teško popravljive štete za poreznog obveznika. Najčešće su to situacije kada su u poreznim nadzorima utvrđene znatne nove porezne obveze čije izvršenje bi moglo dovesti do stečaja i likvidacije. U članku se opisuju i analiziraju instituti izvršenja i pravomoćnosti te kako odgoditi izvršenje poreznog rješenja iz poreznog nadzora.
Ključne riječi: pravomoćnost, izvršnost, porezno rješenje, upravni spor.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|