studeni
2020
Pavlović Mladen
Prijelaz i podjela rizika kod ugovora o kupoprodaji, ugovora o djelu i ugovora o građenju
U članku se razmatra prijelaz slučajnog rizika po ugovoru o kupoprodaji, ugovora o djelu i ugovora o građenju sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima i Posebnim uzancama o građenju te mogućnostima njegova ugovornog reguliranja glede podjele i snošenja pojedine vrste rizika. Ukazuje se na inačice prijelaza i raspodjele rizika za slučaj propasti ili oštećenja stvari (djela), građevine, materijala i opreme te na odgovornost za ine štetne posljedice uslijed mogućeg rizika koje se njegovim nastupom javljaju. Posebno se naglašava mogućnost tzv. “pravedne podjele rizika” među ugovarateljima jer nepravedna podjela predstavlja latentni rizik i njegove štetne posljedice samo povećava, a nikako ne može smanjiti.
Začuđujuće je da zakonodavac nije posvetio nijednu odredbu o slučajnom riziku, koji može nastati kod tako važnog i učestalog ugovora kao što je ugovor o građenju, već je indirektno uputio na adekvatnu primjenu odredaba ugovora o djelu. Time je očito previdio da štetne posljedice slučajnih rizika mogu biti veće i dalekosežnije nego kod onih nastalih krivnjom ugovornih strana, odnosno treće osobe za koju ove strane odgovaraju.
S obzirom na navedenu regulativu, ovom se prilikom ukazuje na inačice prijelaza i raspodjele rizika za slučajnu propast ili oštećenje stvari (djela), materijala i opreme te na odgovornost za ostale štetne posljedice nastalog rizika. Ujedno su navedene najkarakterističnije vrste rizika koji se javljaju u praksi.
Pritom će ipak imati presudnu ulogu u primjeni eventualne kogentne ili dispozitivne zakonske odredbe i ugovor stranaka u pogledu raspodjele i snošenja rizika zbog gubitka ili oštećenja stvari, djela ili građevine te ostalih štetnih posljedica koje time nastaju.
Ključne riječi: rizik, prijelaz rizika, podjela rizika, opseg rizika, pravne posljedice rizika, prijenos i podjela rizika kod ugovora o kupoprodaji, ugovora o djelu i ugovora o građenju.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
studeni
2020
Bandalović Katarina
Trošarine – poseban sustav oporezivanja
Činjenica je da manje-više svi sudjelujemo u podmirenju poreza koji se naziva trošarina. Naravno, kroz kupovinu trošarinskih proizvoda. Međutim, što znamo o tome kako dolazi do toga poreza? Prije svega treba reći da je oporezivanje trošarinama harmonizirani sustav koji se primjenjuje na cijelom području Europske unije, te da je vrlo opsežan i složen. U ovom radu autorica prikazuje što je sustav oporezivanja trošarinama, što se njime oporezuje i na koji način dolazi do obveze plaćanja trošarina.
Ključne riječi: trošarine, trošarinski proizvodi, trošarinsko skladište, trošarinski obveznik.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
studeni
2020
Moslavac Bruno
Novinar nema pravo kriomice snimati telefonski razgovor
Privatnost je vrednota koju tek počinjemo cijeniti. Zaštita privatnosti obuhvaća različite aspekte i razne grane prava. Kaznenopravna zaštita treba biti posljednji stadij skrbi o privatnoj sferi života građanina kao pojedinca. Autor u ovom radu case-study metodom izučava i prikazuje recentan slučaj kaznenog procesuiranja novinara zbog disperzije privatnih informacija. Novinarski posao kreiranja vijesti i medijske slobode nisu apsolutni te nemaju prednost naspram prava drugih na privatnost.
Ključne riječi: zaštita privatnosti, sudska praksa, novinarstvo, neovlašteno zvučno snimanje, prisluškivanje.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
studeni
2020
Rajko Alen
Koji troškovi prvostupanjskoga upravnog spora (ni)su opravdani
Razmotrene su glavne osnove po kojima se u upravnom sporu stranci – na teret protustranke – priznaju troškovi spora te pitanje razgraničenja (ne)opravdanih troškova u tipičnim situacijama koje se javljaju u prvom stupnju upravnosudske zaštite. Pri analizi mjesta troškovnika stranke nema mjesta automatizmu, već je potrebno ispitati opravdanost svake stavke troškovnika u kontekstu odnosnog slučaja.
Ključne riječi: troškovi spora, opravdani troškovi, upravni spor.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
studeni
2020
Primorac Željka
(Ne)cjelovitost primjene europskih rješenja o zaštiti prava putnika u autobusnom prijevozu u Republici Hrvatskoj
Cilj je rada ukazati u kojoj mjeri su rješenja Uredbe (EU) br. 181/2011 o pravima putnika u autobusnom prijevozu i izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 implementirana u hrvatski pravni sustav. Poseban naglasak stavljen je na analizu rješenja Uredbe (EU) br. 181/2011 kojima se propisuje pravo država članica EU odobriti izuzeće od primjene pojedinih njezinih rješenja za unutarnji linijski prijevoz putnika, ali i izuzeća od primjene cijele Uredbe (EU) br. 181/2011 u odnosu na međunarodni linijski prijevoz putnika kod kojeg je u vozni red uključeno bar jedno stajalište izvan EU. Budući da je pravo država članica EU na izuzeće vremenski ograničeno na četiri godine od početka primjene Uredbe (EU) br. 181/2011, tj. do 1. ožujka 2017. godine s mogućnošću produljenja za dodatne četiri godine, tj. do 1. ožujka 2021. godine, u radu se ukazuje u kojoj mjeri su predmetna izuzeća primijenjena u RH, odnosno koji je značaj tih izuzeća za ostvarivanje prava putnika u autobusnom prijevozu u RH.
Ključne riječi: autobusni prijevoz, prava putnika, Republika Hrvatska.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|