prosinac
2020
Jelušić Damir
Predugovor ili preliminar
Ako neki pravni subjekti žele sklopiti neku vrstu ugovora, ali iz nekog razloga ne odmah, nego s nekom vremenskom distancom odnosno odmakom, na raspolaganju im stoji obveznopravni institut predugovora ili preliminara. Svrha je i cilj sklapanja predugovora, naime, u zasnivanju obveznopravnog odnosa između predugovornih strana iz kojeg za potonje proizlazi samo jedna jedina obveza odnosno predugovorna prestacija, a to je obveza da u određenom dogovorenom ili razumnom roku pristupe sklapanju ugovora. Ergo, predugovor je predugovornim stranama jamstvo odnosno garancija da će druga strana, kada za to dođe vrijeme, doista i pristupiti sklapanju ugovora odnosno da neće, barem ne bez pravnih posljedica, odustati od sklapanja ugovora. U ovom ćemo stručnom radu, stoga, prvo predstaviti normativni okvir kojim je reguliran institut predugovora, a potom na primjerima iz relevantne judikature, pretežito vrhovnosudske, predstaviti i analizirati neka sporna pitanja koja se u kontekstu predugovora najčešće javljaju u judikaturi.
Ključne riječi: predugovor, sudska praksa, glavni ugovor, oblik predugovora.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
prosinac
2020
Milinković Bruno
Orijentacijski kriteriji Vrhovnog suda za određivanje pravične novčane naknade prema novom pravnom shvaćanju
Koncept naknade neimovinske štete uređen je na način da zakonodavac propisuje isplatu pravične novčane naknade kao novčani ekvivalent za pretrpljenu povredu prava osobnosti na život te tjelesno i duševno zdravlje. Novim pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda iz lipnja 2020. oštećenicima pripada odšteta koja bi odsada pa nadalje morala biti za 50% uvećana u odnosu na onu koja im je pripadala prema Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda u razdoblju od 2002. do ove izmjene.
Ključne riječi: naknada neimovinske štete, pravična novčana naknada, Orijentacijski kriteriji Vrhovnog suda.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
prosinac
2020
Vuić Zoran
Poništenje odluke o poništenju postupka javne nabave
Naručitelj je obvezan donijeti odluku o poništenju postupka javne nabave, ali samo iz razloga propisanih u čl. 298. Zakona o javnoj nabavi, a dva moguća razloga su ako postanu poznate okolnosti zbog kojih ne bi došlo do pokretanja postupka javne nabave da su bile poznate prije ili bi došlo do sadržajno bitno drukčije obavijesti o nadmetanju ili dokumentacije o nabavi da su te okolnosti bile poznate prije. Zakon o javnoj nabavi u čl. 425. st. 4. određuje da odluka Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave postaje izvršna dostavom stranci prema čl. 432. Zakona o javnoj nabavi. Protiv (izvršnog) rješenja Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, uključujući i rješenje kojim je odbijena žalba na odluku o odabiru, može se pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske koji u skladu s čl. 434. st. 4. Zakona o javnoj nabavi može poništiti rješenje Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave te ujedno presudom odlučiti i o žalbi u postupku javne nabave. S obzirom na navedene odredbe Zakona o javnoj nabavi, u članku se obrađuje pitanje izvršnosti odluke o odabiru, izvršnosti rješenja Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave kojim je odbijena žalba na odluku o odabiru (na temelju koje može biti sklopljen i izvršavan ugovor o javnoj nabavi/okvirni sporazum) te postupanja naručitelja po presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske kojim je poništeno takvo rješenje Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave i ocijenjena osnovanom žalba protiv odluke o odabiru, uključujući donošenje odluke o poništenju postupka javne nabave u takvoj situaciji.
Ključne riječi: javna nabava, sudska praksa, poništenje postupka javne nabave, DKOM, Visoki upravni sud.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
prosinac
2020
Marković Lana
Trajanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti
Kako bi se originatorima (proizvođačima inovativnih lijekova) nadoknadilo ulaganje u novi proizvod, odnosno lijek, Europski parlament i Vijeće Europske unije donijeli su dana 18. lipnja 1992. godine Uredbu br. 1768/92, kojom se uvodi svjedodžba o dodatnoj zaštiti (supplementary protection certificate) za lijekove namijenjene ljudima ili životinjama koja je nakon nekoliko izmjena i dopuna zamijenjena Uredbom br. 468/2009 (kodificirana verzija), te dana 23. srpnja 1996. godine Uredbu br. 1610/96, kojom se uvodi svjedodžba o dodatnoj zaštiti za proizvode za zaštitu bilja. Svrha svjedodžbe o dodatnoj zaštiti je produžiti trajanje zaštite patentom za proizvod koji je stavljen na tržište kako bi se nositelju patenta nadoknadilo vrijeme u kojem svoj proizvod nije mogao staviti na tržište zbog dugotrajnih kliničkih ispitivanja koja je morao provesti za potrebe postupka registracije novog lijeka odnosno sredstava za zaštitu bilja.
Ključne riječi: svjedodžba o dodatnoj zaštiti, pravo EU, Sud Europske unije, Uredba 469/2009, lijekovi.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
prosinac
2020
Vajda Alan
Prednost pri zapošljavanju u odgojno-obrazovnim ustanovama u Republici Hrvatskoj
Navedenim tekstom prikazujemo uvjete za ostvarivanje prava na prednost pri zapošljavanju u odgojno-obrazovnim ustanovama u Republici Hrvatskoj prema odredbama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, Zakona o profesionalnoj rehabili-taciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata i Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.
Ključne riječi: odgojno-obrazovne ustanove, zapošljavanje, prednost pri zapošljavanju, hrvatski branitelji, pripadnici nacionalnih manjina, vojni i civilni invalidi.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
prosinac
2020
Nemec Dragutin
Pravna izdanja
-
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|